Gradsko vijeće Torina odobrilo je propis kojim se ljudima zabranjuje pušenje u krugu od pet metara od druge osobe na otvorenom, osim ako oni izričito ne pristanu na to, javila je Ansa.

Pušenje na zatvorenim javnim mjestima u Italiji je već zabranjeno. To je razumno pravilo, rekao je gradonačelnik Torina Stefano Lo Ruso.

To je pitanje poštovanja onih koji ne puše, a to je i način da se promovira kultura uzajamnog poštovanja. Torino nije prvi grad koji je preuzeo inicijativu ove vrste, a mislim da će i drugi, kazao je gradonačelnik.

U Austriji se dosta priča o novom zakonu u prometu. Već prije stupanja na snagu već se unaprijed puno raspravljalo o novom stavku 99a veznog za cestovne prometne propise; a on je na snazi ​​od 1. ožujka: To vlastima omogućuje privremeno oduzimanje vozila ekstremnim vozačima. Početno privremeno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova sada je dostupno.

Sukladno tome, savezna policija je u prvom mjesecu zaplijenila čak 21 automobil. Predvodnik je Donja Austrija, gdje je zaplijenjeno sedam automobila – samo pokrajina Salzburg još ima čistu desetku.

Jedan od prvih vozača koji su brzo osjetili utjecaj amandmana bio je 39-godišnji vozač iz a Leobena. Vozio je preko ograničenja brzine od 30 u području Eisenerza brzinom od 95 km/h.

Početkom ožujka policija u Gornjoj Austriji uhvatila je 31-godišnjeg vozača tijekom neopreznog manevra pretjecanja. Muškarac je jurio 157 km/h. Posebno tragično: njegova sedmogodišnja kći sjedila je na stražnjem sjedalu bez odgovarajućeg pomoćnog sjedala.

36-godišnji Srbin koji živi u Švicarskoj sredinom ožujka jurio je 230 km/h zapadnom autocestom, a zahvaljujući novom zakonu oduzet mu je BMW.

U isto vrijeme, to ne znači da će policija vozilo poslati na dražbu. Dosad je policija uglavnom vraćala vozila nakon 21.-og dana. Već u početnoj fazi postalo je jasno da je u većini slučajeva zapljena ukinuta. Između ostalog i zato što vlasnik automobila i vozač nisu bili ista osoba ili je vozilo bilo na leasing.

No, kazne su svejedno – velike.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen priznao je u danas objavljenom intervjuu njemačkom časopisu “Der Spiegel” (online izdanje) da je pogrešno procijenio ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Priznajem da sam pogriješio u vezi s Putinom. Mislio sam da će se zadovoljiti neoprostivom, nezakonitom aneksijom Krima i pristupom kopnu tamo. Žao mi je, potpuno pogrešna procjena”, rekao je Van der Bellen.

Putin je “agresor”, rekao je savezni predsjednik. Ruski predsjednik živi u 18. stoljeću. “Rusija mora biti doslovno velika u Putinovim očima kako bi sebe mogao shvatiti ozbiljno kao vođu”, kaže Van der Bellen.

Na pitanje zašto je Austrija napunila Putinovu ratnu škrinju kupnjom ruskog plina za deset milijardi eura od 2022., savezni predsjednik je rekao da je svjestan problema. “Radimo na tome da to promijenimo.”

U svakom slučaju, ujedinjenu Europu drži na okupu spoznaja da “27 globalnih političkih patuljaka mogu braniti svoje interese samo kao unija”, nastavio je Van der Bellen. Ironično, sam Putin mu je u Sočiju 2019. ukazao da “države EU zajedno troše pet puta više na vojsku od Rusije. A Amerikanci imaju čak tri puta više od svih zemalja EU. ”

“EU teško napušta pozicije čiste meke moći. Moramo se naučiti braniti.” U principu, Van der Bellen je rekao da nema ništa protiv Europe u dvije brzine. “Ono što ne želim: da EU sebe vidi kao labavu kombinaciju 27 parcela. Iznad svega, potrebna nam je zajednička vanjska i obrambena politika”, rekao je Van der Bellen.