Austrija
Ovo je lista svih terorističkih napada u povijesti Austrije
U terorističkom napadu, koji se dogodio u ponedjeljak navečer u strogom centru Beča, preminule su četiri osobe, a 17 je ozlijeđeno, od kojih sedmero teže. Pratite live ticker aktualnih vijesti na našem portalu. Napad se dogodio u blizini bečke sinagoge i podsjeća na teroristički napad koji se dogodio na ljeto 1981. godine, kada su dva […]
U terorističkom napadu, koji se dogodio u ponedjeljak navečer u strogom centru Beča, preminule su četiri osobe, a 17 je ozlijeđeno, od kojih sedmero teže. Pratite live ticker aktualnih vijesti na našem portalu.
Napad se dogodio u blizini bečke sinagoge i podsjeća na teroristički napad koji se dogodio na ljeto 1981. godine, kada su dva palestinska terorista Abu-Nidal grupe izvršili napad na židovsku zajednicu s ručnim bombama i puškama. Tada su poginule dvije osobe, a 18 ljudi je ozlijeđeno, među kojima troje djece.
Napadači su vrlo brzo uhićeni, a priznali su i ubojstvo nad tadašnjim gradskim vijećnikom Heinz Nittelom (SPÖ), koji je ubijen 1. svibnja u svom stanu. Motiv ubojstva je bio Nittelov angažman u jednoj novoosnovanoj židovskoj udruzi. Nekoliko dana prije terorističkog napada na bečku sinagogu jedan je Palestinac uhićen u Salzburgu. Kod njega je tada pronađen arsenal oružja, a planirao je napade na „cionističke ciljeve“. Napadači su dobili višegodišnje zatvorske kazne, a već dugo godina su van zemlje.
Četiri godine kasnije, 1985. godine, ponovno se napad dogodio na židovsku zajednicu u Austriji. Na bečkoj zračnoj luci, članovi radikalne palestinske Abu Nidal grupe ručnim bombama i puškama napali su putnike izraelske kompanije El-Al. Ubijene su tri osobe te jedan od napadača, dok su ostala dva napadača uhićena. Jedan od njih, Tawfik Ben Ahmed Chaovali, se i dalje nalazi u zatvoru u Austriji. Tada je ozlijeđeno 38 osoba.
Ovo je lista terorističkih napada u Austriji do 1970. godine, a riječ je o službenim informacijama Global Terrorism Datebase, baze podataka Sveučilišta u Marylandu o međunarodnom terorizmu.
12. ožujka 2018. jedan je 26-godišnjak nožem napao zaštitara i pripadnika austrijske vojske ispred iranskog konzulata u Beču. Policija ga je upucala, a bio je simpatizer političkog islama
30. lipnja 2017. jedan Tunižanin je u Linzu ubio stariji bračni par. Iako je tadašnji ministar unutarnjih poslova Wolfgang Sobotka (ÖVP) tvrdio da je riječ o simpatizeru ISIL-a, bio je oslobođen te tvrdnje. Motiv mu je bila politika Slobodarske stranke FPÖ-a koja diskriminira strance i muslimane.
24. svibnja 2009. dogodio se napad fundamentalističkih Sikha na hram u bečkom kotaru Rudolfsheim a ubijen je guru iz Indije, dok je devet osoba teže ozlijeđeno. 2010. godine je napadač dobio doživotni zatvor, a četiri pomoćnika su dobili 17 odnosno 18 godina zatvora.
13. siječnja 2009. godine je u bečkom kotaru Floridsdorf ubijen jedan od zaštitara čečenskog predsjednika Ramsan Kadyrova. Napadač je pobjegao za Rusiju, a tri pomoćnika su 2012. godine dobili višegodišnje zatvorske kazne.
11. travnja 1995. godine su ljevičarski radikali Gregor Thaler i Peter Konicek poginuli nakon što im nije uspio napad na električni stup u Ebergassingu kod Beča.
4. veljače 1995. godine: Desničar Franz Fuchs je ručno napravljenom bombom izvršio napad na pripadnike romske manjine, prilikom čega je ubio Josef Simona, Peter Sarközija, Karl Horvatha i Erwin Horwatha u Oberwartu. Ovo je najveći unutarpolitički motivirani teroristički napad u povijesti Austrije. Fuchs je zbog ovog i sličnih napada uhićen 1997. godine, a 2000. godine je u zatvoru počinio samoubojstvo.
13. srpnja 1989. godine su iranski agenti u jednom bečkom stanu ubili tri visoko pozicionirana političara iz Kurdistana, među njima i austrijskog državljanina Fadel Rasoula. Napadači su se sakrili u iranskom konzulatu i nakon intervencije iz Teherana bez problema su napustili zemlju.
19. studenog 1984. godine u svom automobilu, u bečkom Schottenringu ubijen je turski diplomat Enver Ergun. Napadač je uspio pobjeći. Armenski ekstremisti su preuzeli odgovornost nad napadom, a iste godine 20. lipnja je još jedan turski diplomat preživio pokušaj atentata.
29. kolovoza 1981. godine jedna je palestinska teroristička organizacija ušla u sinagogu u Seitenstettengasse, ispred kojeg se dogodio jučerašnji napad u Beču. Pritom su ubijeni Nathan Fried i Ulrike Kohut, a više osoba je ozlijeđeno. Svi napadači su bili uhićeni, a policija i zaštitar su spriječili veći pokolj.
21. prosinca 1975. godine terorist „Carlos“ napao je centralu OPEC-a u Beču, gdje je ubio tri osobe te ozljedio više njih. Carlos je s nekoliko taoca uspio pobjeći za Alžir, a uhićen je 1994. godine u Francuskoj, gdje i danas izdržava kaznu zatvora.
22. listopada 1975. godine teroristi su u Beču ubili turskog konzula Danis Tunaliglia, a odgovornost su preuzeli armenski ekstremisti.
Foto: Napad 21.12.1975. godine | UPI
Austrija
Teška nesreća vlaka U-Bahna u Beču, više ozlijeđenih
U petak se u Beču dogodila nesreća između vozila koje je bilo na gradilištu i vlaka podzemne željeznice. Nekoliko ozlijeđenih osoba zbrinula je spasilačka ekipa, a nema informacija koliko su teške ozlijede, ali nisu ozbiljnije prirode to jest nitko nije životno ugrožen.
Neposredno prije stanice bečke podzemne željeznice Schottentor, u petak navečer oko 19.30 sati dogodila se nesreća između građevinske prikolice montirane na šine i vlaka U2. Kako je Wiener Linien potvrdio, vlak je evakuiran što je brže moguće, a svih 120 putnika sigurno je ispraćeno iz tunela. Kažu da su svi putnici sada zbrinuti.
Spasilačka služba brine o putnicima
Kako je za “Heute” potvrđeno iz bečke stručne spasilačke službe, u nesreći nitko nije teže povrijeđen. Međutim, šestero ljudi – uključujući i vozača podzemne željeznice – navodno je zbrinulo bečko stručno spasilačko odjeljenje i potom ih pustili na kućnu njegu.
Prema prvim saznanjima, moguće je da se građevinsko vozilo pokrenulo sporednim kolosijekom. Vozač podzemne željeznice uspio je spriječiti nešto gore primjenom kontroliranog kočenja u nuždi. Vozač trenutno prima psihološku podršku kriznog tima Wiener Linien.
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
