Kao jedan od glavnih ciljeva hrvatske vanjske politike već godinama se, pored ulaska u šengenski prostor, navodi i ulazak zemlje u eurozonu. Taj cilj bi se trebao ostvariti početkom 2023. za što Hrvatska ima i podršku Bruxellesa.

No ima nekih ekonomista poput bivšeg člana Izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB) Otmara Issinga koji smatraju da bi ovaj ulazak bio preuranjen, javlja Deutsche Welle.

Kako je rekao u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) trenutno niti jedna zemlja nije spremna za ulazak u eurozonu.

“Ja trenutno ne vidim niti jednu zemlju koja je dovoljno spremna za ulazak u eurozonu”, rekao je Issing za FAZ povodom skorašnje dvadesete obljetnice uvođenja eura u opticaj 1. siječnja 2002.

“Ne može se reći da svaka nova članica eurozone nužno pridonosi slabljenju eura. No te zemlje moraju jamčiti trajnu stabilnost. Nije dovoljno srediti se za vjenčanje i nakon toga se opet vratiti starim navikama”, rekao je Issing koji je od 1998. do 2006. obnašao i ulogu glavnog ekonomista ESB-a i na toj funkciji u dobroj mjeri bio zaslužan za strateško planiranje uvođenja eura.

Posljednja je u eurozonu 2015. ušla Litva, a trenutno ulasku osim Hrvatske stremi i Bugarska. Zapravo su prema ugovoru o članstvu sve članice Europske unije u trenutku kada ispune kriterije dužne prihvatiti zajedničku valutu. Od toga su zbog posebnih klauzula u ugovoru izuzete Danska i Velika Britanija, koja je u međuvremenu i izišla iz Europske unije.

Issing smatra da je heterogenost članica eurozone, a time i različita težišta kada su u pitanju interesi već sada veliki problem za ESB. On smatra da bi se guverneri nacionalnih središnjih banaka trebali držati zajedničkog kursa, a ne slijediti nacionalnu financijsku politiku.