Connect with us

Ekonomija

Na Deloitteovoj listi najbrže rastućih tehnoloških firmi čak 12 hrvatskih, Aircash najuspješniji

Objavljeno

na

NA Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi ove godine našlo se čak njih 12 iz Hrvatske, što je rekordan broj dosad, a među njima najuspješnije su u svojim kategorijama Aircash te Firefly Studio, izvijestili su danas iz hrvatskog ureda te konzultantsko-istraživačke kuće.

Plasman tvrtki na tom natječaju Deloitte formira na temelju porasta njihovih prihoda, pri čemu iz te konzultantsko-istraživačke kuće ističu da im se ove godine za to prijavilo gotovo 400 tvrtki iz srednje Europe, od kojih iz Hrvatske 30, a prosječna stopa rasta svih u natječaju iznosila je 2.351 posto.

Među državama, najviše uspješnih tvrtki na glavnoj listi Technology Fast 50 ima Poljska, 17, koju slijedi Češka s 13, Hrvatska s osam te Slovačka s četiri plasirane tvrtke.

Uz spomenute dvije hrvatske tvrtke, još četiri tvrtke plasirale su se u posebnoj kategoriji Companies to Watch, dok su još tri tvrtke posebno predstavljene u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.

Aircash je najuspješnija je hrvatska tvrtka na glavnoj listi, zauzevši 4. mjesto, s rastom prihoda od 5.998 posto, dok je na prvom mjestu češka tvrtka FTMO, s godišnjim rastom prihoda od čak 25.255 posto. Druga je poljska tvrtka PayPo s rastom od 15.904 posto, a treća MultiplexDx iz Slovačke, s rastom od 6.222 posto, pri čemu su prve dvije i hrvatska s rješenjima za financijsko-tehnološki sektor, a slovačka za zdravstvo.

Od ostalih hrvatski tehnoloških tvrtki na listi 50 najbrže rastućih su još Devot Solution, na 19. mjestu s rastom od 1.545 posto, Netgen, na 28. s rastom od 1.113 posto, dok je Uprise na 35., s rastom od 939 posto.

Naglašavajući kako je ovogodišnja rang lista 50 najbrže rastućih privatnih ili javnih tehnoloških tvrtki srednje Europe “najkonkurentnija u 23-godišnjoj povijesti inicijative”, iz Deloittea dodaju da i ta lista svjedoči da svake godine raste važnost tehnoloških tvrtki u gospodarstvu u cjelini te da je njihov Technology Fast 50 prepoznat kao “najvažnije i najvjerodostojnije mjerilo inovacije i tehnološke izvrsnosti u srednjoj Europi”.

Rukovoditelj hrvatskog ureda Deloitte i voditelj Fast 50 programa u Hrvatskoj Dražen Nimčević kaže da je “impresioniran kvalitetom ovogodišnjih prijava” te da se među tvrtkama nalaze i one s revolucionarnim softverskim rješenjima, iz fintech tehnologije, u hardveru, pioniri u zdravstvu, biološkim znanostima, medijima i zabavi te druge, prenosi index.hr.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Ovaj čovjek u austrijskoj firmi zarađuje 9,4 milijuna eura godišnje

Objavljeno

na

“Fat Cat Day”, dan na koji su direktori velikih austrijskih kompanija zaradili onoliko koliko zaposlenici prosječno zarade tijekom cijele godine. Bečka radnička komora (AK) traži da se ograniče najviše plaće.

“Dan debele mačke” označava dan na koji je izvršni direktor – “debela mačka” – zaradio prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. . Ako se uzmu u obzir praznici i vikendi, prema AK, “Dan debele mačke” ove godine je bio 8. siječnja.

AK svoj izračun temelji na metodi britanskog think tanka High Pay Center. Pretpostavlja se da izvršni direktor radi u prosjeku dvanaest sati dnevno. Tu je i deset dana godišnjeg odmora i devet državnih praznika. Menadžer, dakle, radi ukupno 3.840 sati godišnje tijekom 320 dana.

Šef Bawaga Anas Abuzaakouk prvi je koji je ove godine dosegao “Fat Cat Day”. Uz plaću od oko 9,4 milijuna eura u 2022., prema AK-u, trebat će mu 1,2 radna dana da zaradi prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. Drugo mjesto zauzima Peter Oswald, član uprave proizvođača kartona Mayr Melnhof. Njegova godišnja plaća za 2022. iznosila je 5,6 milijuna eura. Trebaju mu puna dva dana rada da dostigne prihod prosječnog austrijskog zaposlenika.

Treće mjesto je šef Voestalpinea Herbert Eibensteiner s godišnjom plaćom od 4,5 milijuna eura. Eibensteiner mora raditi samo 2,5 dana za prosječni prihod ove godine.

AK stoga zahtijeva da nadzorni odbori održavaju “primjeren” omjer između plaća uprave i zaposlenika. Osim toga, potrebno je plaće menadžera vezati uz postizanje ekoloških i društvenih ciljeva. Iz perspektive AK-a, najmanje trećina komponente naknade trebala bi uzeti u obzir aspekte održivosti. Transparentnost primanja odbora također se mora povećati, na primjer standardizacijom izvješća o primanjima za uvrštena poduzeća.

I sama Radnička komora svoje plaće rukovoditelja objavljuje na internetu. Prema informacijama, predsjednica AK Renate Anderl mjesečno zarađuje 7.256,95 eura neto, a direktorica AK Silvia Hruska-Frank zarađuje 10.984,84 eura neto.

Industrijska udruga nema puno koristi od proglašenog “Dana debele mačke”. AK je raspirivao raspravu zavisti i želi “ukrasiti menadžere”, rečeno je u izjavi. Industrijska udruga je istaknula da vrhunski menadžeri svojim porezima nesrazmjerno doprinose općem dobru u Austriji.

Nastavi čitati

Ekonomija

Gastronomija i hotelijerstvo glavni pokretači rasta cijena u Austriji

Objavljeno

na

Inflacija u Austriji u siječnju je iznosila 4,5 posto. Uz inflaciju od 9,1 posto, ugostiteljstvo i hotelijerstvo i dalje se smatraju pokretačima cijena. Razlozi za to su različiti.

U supermarketima i diskonterima cijene hrane i pića sada rastu manje naglo nego prethodnih mjeseci. Drugačije je u ugostiteljstvu, gdje cijene hrane i pića i dalje rastu. Rastući troškovi transporta i pakiranja učinili su robu skupljom više u veletrgovinama nego u supermarketima.

Gastronomija u Austriji je u tranziciji, kaže Royda. U budućnosti će više-manje postojati samo dva kolosijeka: kao potrošač, tada ćete morati odabrati ili skuplju, domaću kuhinju s certifikatom hrane ili “jeftiniji sustav cateringa”, primjerice iz popularnog kineskog, japanskog ili turskog. restorana. Tamo je hrana jeftinija, jer se jela ne pripremaju sezonski niti se kuhaju s regionalnim proizvodima, kaže Royda.

Prema glasnogovorniku industrije, činjenica da je hotelska industrija također pokretač cijena inflacije posljedica je činjenice da se mnoge tvrtke financiraju zaduženjima (kreditima), a visoke kamatne stope povećavaju cijene.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Finanzamt upao na bauštelu, tri radnika iz Srbije bila na crno, izdane kazne

Objavljeno

na

By

Tijekom inspekcije gradilišta u Kitzbühelu financijska policija otkrila je ozbiljne prekršaje.

Tijekom opsežne inspekcijske akcije krajem siječnja financijska policija u Uredu za suzbijanje prijevara otkrila je složenu mrežu kooperanata i podkooperanata. Radi se o jednom građevinskom projektu u četvrti Kitzbühel u vlasništvu njemačkog građevinara. Međutim, inspekcija je otkrila šokantnu razinu nezakonitih praksi, uključujući nezakonito zapošljavanje radnika iz inozemstva i brojna kršenja zakona o plaćama i socijalnom dampingu.

“Uspješno otkrivanje ovih prekršaja od strane financijske policije još jednom pokazuje koliko je rad naše financijske policije ključan u održavanju vladavine prava i zaštiti prava zaposlenika. Na taj način osiguravamo pošteno i jednako radno okruženje za sve i štitimo cjelovitost našeg tržišta rada naše ekonomije. Nastavit ćemo održavati kontrolni pritisak kako bismo poslali jasan signal. Svatko tko se ne bude pridržavao pravila bit će kažnjen”, rekao je ministar financija Magnus Brunner.

Na gradilištu su radile četiri strane tvrtke s njemačkim, bugarskim i srpskim radnicima. Za jednu od tvrtki se sumnja da je strana lažna tvrtka. Posebno je težak slučaj troje srpskih državljana koji su radili bez potrebne radne dozvole. Osim toga, sumnjalo se da su bili premalo plaćeni. Pozvana je imigracijska policija koja je u koordinaciji s Centrom za strance AMS i Saveznim uredom za useljeništvo i azil odlučila da trojica srpskih državljana moraju hitno napustiti Austriju.

Osim toga, financijski policajci su kod inozemnih tvrtki s kojima su se susreli utvrdili 18 kršenja Zakona o suzbijanju dampinga na plaćama i socijalnog osiguranja.

Ukupno je samo ovaj nadzor financijske policije rezultirao kaznenim prijavama u ukupnom iznosu većem od 42.500 eura.

Nastavi čitati
LM