Connect with us

Religija

Mons. Kutleša postao zagrebački nadbiskup: “Sve smo više ovisni o tehnologiji, a spas je jedino u Bogu”

Objavljeno

na

“Tko misli reformirati crkvu sredstvima kojima se reformira neka vremenita Ustanova ne samo da će propasti u svom pothvatu nego nepogrešivo završava izvan crkve”, rekao je mons. Dražen Kutleša

Svečanim liturgijskim slavljem službu zagrebačkog nadbiskupa preuzeo je monsinjor Dražen Kutleša. Time je postao 77. zagrebački biskup, odnosno 9. nadbiskup metropolit zagrebački, javlja HRT.

– Sveta misa započela je svečanom procesijom, odnosno svečanim ulaskom u Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca. Nakon toga se uvodno obratio kardinal Josip Bozanić. Osvrnuo se na neke središnje događaje koji su se odvili tijekom 25 godina njegova stolovanja i zahvalio svima koji u surađivali s njim. Nakon toga slijedio je središnji dio svete mise, trenutak kada je kardinal Bozanić svoj štap predao mons. Draženu Kutleši koji je tada i službeno postao novi zagrebački nadbiskup.

Foto galerija: Mons. Dražen Kutleša preuzeo dužnost zagrebačkog nadbiskupa Foto: Josip Mišković

U svojoj propovijedi osvrnuo se na suvremenog čovjeka. Rekao je kako ima osjećaj da se suvremeni čovjek udaljava od Boga, da smo sve više ovisni o tehnologiji, a da je spas jedino u Bogu, izvijestila je za HRT Iva Vukadin.

– Nadbiskupe Dražene, po apostolskom nasljedstvu postavljen si za pastira crkve zagrebačke. Neka te Gospodin prati svojim duhom da po primjeru blaženih zagrebačkih pastira Augustina Kažotića i Alojzija Stepinca vjerno upravljaš povjerenim narodom i izgrađuješ crkvu kao prisutnost spasenja u svijetu, rekao je Bozanić.

– U crkvi sve treba biti usklađeno sa zahtjevima najvještaja evanđelja, ne sa stavovima konzervativaca ili naprednjaka, već sa činjenicom da Isus dolazi u život ljudi. Evanđelje nije ideologija i ideja, stoga kriteriji prosudbe pastoralnih planova i odluka ovisi o tome dotiču li i mijenjaju li srce čovjeka. Tko misli reformirati crkvu sredstvima kojima se reformira neka vremenita Ustanova ne samo da će propasti u svom pothvatu nego nepogrešivo završava izvan crkve, rekao je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup.

Monsinjor Dražen Kutleša u svojih 12 godina biskupske službe bio je 3 puta koadjutor, a postao je i predsjednik HBK.

– On je u svojim prvim danima službe istaknuo kako se treba zalagati za postupak beatifikacije Franje Kuharića, a spominjao je i blaženog Alojzija Stepinca. Rekao je da svi trebamo molitvama zahvaliti Stepincu za sve što je napravio za nas, rekla je Vukadin.

Istaknuo je da država i crkva trebaju biti partneri, ali da i crkva i država trebaju biti neovisne.

Kutleša preuzima najveću nadbiskupiju u Hrvatskoj s gotovo milijun vjernika i dvjestotinjak župa. Njegovo biskupsko geslo je “U Tebe se Gospodine, uzdam”.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs

KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!

Objavljeno

na

pravoslav

Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.

Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.

Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.

Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.

Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.

Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021 



Nastavi čitati

Religija

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram

Objavljeno

na

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.

Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.

Nastavi čitati

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati
LM