Austrija
KORONA U ŠKOLAMA: Mnogi roditelji su preopterećeni
Prije nekoliko dana učenici su se vratili u svoje školske klupe, a od tada roditelji nisu mirni zbog svoje djece. Do prošle godine bi začepljen nos kod djece bio popraćen sa „Ne brini, bit će uredu“, a danas se i roditelji i djeca brinu hoće li im se zabraniti ulaz u školu, tko preuzima čuvanje djeteta i mnogo drugih problema.
Kao što smo to vidjeli posljednjih tjedana na graničnim prijelazima, tako i ovih dana u školama svatko pravi svoja pravila i različito tumači pravilnike i nove odredbe. U nekim školama začepljen nos nije razlog za zaustavljanje na ulaznim vratima, dok u nekim škola tjelesna temperatura od 37 stupnjeva je razlog zatvaranja cijele škole na jedan dan. Roditelji izvještavaju o krcatim školskim busevima, a problem stvaraju i proslave Prve pričesti.
Epidemiološke mjere organizacije Prve pričesti redovno se mijenjaju, od promjene prostora slavlja do ograničenja broja okupljenih ljudi.
Što raditi u slučaju sumnje na zarazu ili pak zaraženog djeteta?
U pravilniku posljednjih mjera stoji kako je škola u slučaju sumnje na zarazu ili zaražene osobe „dužna držati se naredbi lokalnih zdravstvenih ustanova“, no mnoge ustanove za škole uopće nisu dostupne. Imamo različitih primjera, pa je jedna škola u bečkom kotaru Favoriten saznala za zaraženog učenika od roditelja, a ne od zdravstvene ustanove. Mnogim roditeljima, kojima njemački jezik nije maternji, problem je telefonski razgovor s nadležnim ustanovama. U takvim slučajevima oni pozivaju prijatelje ili susjede u pomoć. Budući da to traje neko vrijeme, škola kasno sazna za slučajeve.
Bečke škole organizirale su (u slučaju da postoji sumnja) test grgljanjem na koronavirus, čiji rezultat dolazi u roku od 24 sata. U slučaju da se test obavi do 11 sati prijepodne, rezultat može doći još isti dan. Od sljedećeg tjedna bečkim školama je na raspolaganju čak 600.000 takvih testova. Budući da je ukupno 240.000 učenika u bečkim školskim klupama, očekuje se da će ovo biti dovoljno za sezonu gripe.
Antonio Šećerović
Foto: Schaub-Walzer | PID
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login