Hrvatska
Hrvatski grad odlučio uvesti pravila: Golišavi turisti platit će kaznu od 150 eura, ista kazna i za ispijanje alkohola na javnim mjestima
S prvim danom ove godine u Splitu je na snagu stupila nova odluka o komunalnom redu, u kojoj su za prekršitelje propisane veće kazne pa se može očekivati da ovoga ljeta na ulicama neće biti turista u kupaćim kostimima jer im, ako ih ulovi komunalni redar, slijedi kazna od 150 eura.
150 eura i za alkohol na javnim mjestima
Ista kazna od 150 eura propisana je za one koji piju alkohol na javnim mjestima, a kazna za šetanje psa bez povodca je u skladu s odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i iznosi 66.36 eura za fizičku osobu.
Splićane i njihove goste na ulicama će nadzirati 21 komunalni redar, a u zgradi gradske uprave na poziv će čekati još 12 njih.
Dubrovnik već ima nešto slično
Grad Dubrovnik od kolovoza 2020. ima sličnu odluku o komunalnom redu, a prvi golišavi turisti prošle su godine komunalnim redarima platili kazne od tisuću kuna.
Nova splitska odluka o komunalnom redu donesena je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 2022., a stupila je na snagu s novom godinom.
Riječ je, kako kaže komunalni redar Josip Gabelica, o sveobuhvatnijoj, preciznijoj i rigoroznijoj odluci o novčanom kažnjavanju prekršitelja u odnosu prema prošloj, a namjera je bila uvesti red u cijelome gradu, osobito na području kulturno-povijesne gradske jezgre (zona A).
Komunalnom odlukom uveden je novi koncept propisanih zabrana koje se odnose isključivo na zonu A, koja ima posebnu zaštitu, i na odredbe koje se odnose na područje cijeloga grada.
Kao i u prošloj odluci, zabranjeno je postavljati bankomate i automate na površini javne namjene, ali, kako ističe Gabelica, novom je odlukom, za razliku od prošle, omogućeno da kažnjavanje provede komunalno redarstvo.
Po novoj odluci o komunalnom redu osoba koja bude zatečena kako pije alkohol na javnoj površini platit će 150 eura kazne, a isto toliko morat će izdvojiti i osoba koja se bude šetala polugola po gradu.
Bez zvučnika i pojačala na terasama kafića u A zoni
Od bitnih izmjena uvedena je i zabrana postavljanja elektroakustičkih uređaja na terasama ugostiteljskih objekata (štekati) u zoni A, što znači da se na tim mjestima ne mogu koristiti zvučnicima i pojačalima. Kako stoji u odluci, dopušteno je izvođenje glazbe uživo bez elektroakustičkih uređaja. Oni koji se ne budu pridržavali tog pravila dobit će kaznu od 1320 eura, odgovorna osoba 300 eura, a fizička osoba 260.
Za fizičke osobe najviše je kazni u iznosu od 150 eura, a za one teže prekršaje propisane su kazne od 300 eura.
Suncobrani i tende bež boje i bez reklama
Precizirana je i oprema terasa ugostiteljskih objekata koja se može postaviti, pa tako više neće moći biti ljuljački, kauča i sjedalica koji nisu u skladu s urbanom opremom, a tende i suncobrani moraju biti neutralne bež boje i bez reklama.
Novost je i da na javnoj površini oni koji nude fast food ne mogu imati stolove i stolce, a u centru grada turistima je zabranjeno nuditi razne usluge kao što je bio slučaj prošlih sezona, kada su restorani nudili jelovnike.
Dio terasa na Narodnom trgu, kultnoj Pjaci, smanjio se, a dva su štekata uklonjena.
Dosad je uklonjeno i 20 bankomata u zoni A te nekoliko kioska, a uklanjanje još traje.
Novom odlukom o komunalnom redu kažnjavat će se i mnogi drugi prekršaji, bacanje otpada u okoliš, zauzimanje površine javne namjene bez odobrenja, ostavljanje vozila bez registarskih oznaka na površini javne namjene i kampiranje na mjestima koja za to nisu predviđena.
“Novom odlukom o komunalnom redu nastojalo se obuhvatiti sve situacije koje predstavljaju ili potencijalno predstavljaju ugrozu kršenja komunalnog reda, uništavanja komunalne infrastrukture, uništavanje javnih zelenih površina ili onečišćavanje površina javne namjene, tako da komunalno redarstvo ima mogućnosti kazniti sve prekršaje i rješenjem vratiti površinu u prvobitno stanje. Željelo se preciznije definirati i postupanje vezano za zonu A kako bi se komunalni red brže i efikasnije održavao”, zaključio je Gabelica.
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
Hrvatska
Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata
Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.
Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:
HDZ i partneri su osvojili 61 mandata.
SDP i partneri osvojili su 42 mandata.
Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.
Most i partneri 11 mandata.
Možemo i partneri 10 mandata.
IDS i partneri 2 mandata.
Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.
Fokus, Republika osvaja 1 mandat.
Hrvatska
Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj
Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.
HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11
You must be logged in to post a comment Login