Religija
Evengalizacija – Ovo su tri hrvatska svećenika koja trebate pratiti na TikToku i društvenim mrežama
TikTok već je nekoliko godina najpopularnija društvena mreža za mlade što ju čini idealnim mjestom za evangelizaciju i katoličku apologetiku.
Polako to počinju shvaćati i katolici te je u posljednjih godinu dana sve veća prisutnost katoličkog sadržaja na toj platformi.
S portala bitno.net su stoga odlučili izdvojiti tri hrvatska svećenika koji u sklopu svog pastorala djeluju i na TikToku, a koje se isplati pratiti.
Fra Stjepan Brčina
Hrvatski franjevac na popularnoj je društvenoj mreži prisutan oko godinu dana te trenutno ima više od 15 tisuća pratitelja.
Na videima, koji nerijetko imaju i stotine tisuće pregleda, objavljuje različit sadržaj. Tu su prizori s Duhovno duhovitih večeri (susreti za mlade koji se četvrtkom održavaju na Svetom Duhu) i drugih duhovnih događanja, meditacije te odgovori na pitanja pratitelja o vjeri.
Inače, zanimljivo je da je fra Stjepana za svećenika zaredio papa Franjo, a kao mlad imao je bliski susret sa smrću tijekom kupanja u Puli. O tome, ali i drugim temama (poput one zašto je prihvatio svećenički poziv) progovorio je u velikom svjedočanstvu za bitno.net koje možete pročitati OVDJE.
@frastjepanbrcina U ono vrijeme: Progovori Isus farizejima: »Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.« fyp #foryou #foryoupage #budiFRAjer #isus ♬ Music with a sense of happiness for orchestra and piano – Tak Music
Don Tomislav Lukač
Mladi salezijanac Tomo Lukač, koji djeluje na zagrebačkom Jarunu, svježa je zvijezda TikToka. U samo tri mjeseca, koliko je na toj platformi, don Tomo već je skupio više od 22 tisuće pratitelja.
Njegov prvi video, u kojem govori kako je nekada trenirao s hrvatskim nogometašima Markom Livajom i Mario Pašalićem da bi kasnije izabrao svećeništvo, pregledan je 218 tisuća puta, a prenijeli su ga i svjetovni mediji.
Osim toga, don Tomo također odgovara na pitanja pratitelja o vjeri, tumači katoličke pojmove i daje duhovne savjete.
Dodajmo kako je salezijanski svećenik dio svoje priče također ispričao za Bitno, još kad je bio bogoslov. Više o tome možete pročitati OVDJE.
@dontomolukac Tvoji vršnjaci u društvu psuju Boga, a ti ne znaš trebaš li ih opomenuti? 🤔 #fyp #foryoupage #foryou #viral #cursing #psovanje ♬ original sound – dontomislavlukac
Vlč. Roko Kaštelan
Otac Roko mlad je svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije koji djeluje u župi Gospe od Otoka u Solinu.
Premda je nov na TikToku te (još) uvijek nema velik broj pratitelja, redovito objavljuje videa s duhovnim porukama.
Kako je prije godinu dana ispričao za naš portal, vlč. Roko nekada je svoj smisao vidio samo u Torcidi i Hajduku, zbog kojih mu nisu bile strane ni tučnjave, droga ili sukobi s policijom. No sve se promijenilo kada je upoznao Boga i osjetio njegovo milosrđe koje sada želi donijeti drugima.
“Ne smatram se najpametnijim ili najboljim niti se bojim biti slab. Želim svoje svećeništvo temeljiti na besplatnom milosrđu koje sam primio u Crkvi. Ona mi je otvorila svoja vrata i primila me takvog kakav sam. To iskustvo želim donijeti drugima koji pate”, posvjedočio je Bitno.
@rokokastelan ♬ Epic uplifting music – Makoto Hiramatsu
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
