Ekonomija
Eurostat: Inflacija u eurozoni u kolovozu premašila devet posto
Inflacija potrošačkih cijena u eurozoni premašila je u kolovozu devet posto i dosegnula nove rekordne razine, u okruženju kontinuirano snažnog poskupljenja energenata i hrane, pokazale su u srijedu najnovije procjene Eurostata.
Prva procjena pokazuje da je rast potrošačkih cijena u 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu ponovo ubrzao na godišnjoj razini, dosegnuvši 9,1 posto, nakon 8,9-postotnog rasta u srpnju, piše HINA.
Time je inflacija u eurozoni dosegnula novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća u siječnju 1996. godine.
U usporedbi sa srpnjem potrošačke su cijene u eurozoni u prosjeku porasle za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cijena energije, u okruženju šestomjesečnog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te pojačane neizvjesnosti u opskrbi Europe ruskim plinom.
Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 38,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon što su u srpnju bile veće za 39,6 posto. Na mjesečnoj su razini ostale nepromijenjene.
Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 10,6 posto, sa srpanjskih 9,8 posto. Na mjesečnoj razini poskupjela je za jedan posto, pokazuju prve procjene statističkog ureda.
Kada se i izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je ponovno ubrzala, na 5,5 posto, s 5,1 posto u srpnju.
Baltik iznad 20 posto
Baltičke su države i u kolovozu bilježile najviše godišnje stope inflacije, a najsnažnije su ponovo porasle cijene u Estoniji, od 25,2 posto. U Litvi i Latviji uvećane su za 21,1 odnosno za 20,8 posto.
Polovina članica eurozone bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, a u skupini s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježe Nizozemska i Slovačka, od 13,6 odnosno 13,3 posto.
U Njemačkoj i Italiji, prvom i trećem najvećem europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 8,8 odnosno devet posto, pokazuju prve procjene.
Blizu je i Irska s inflacijom od 8,9 posto.
Od ostalih važnih hrvatskih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 11,5 posto.
Najnižu godišnju inflaciju u kolovozu imala je Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login