Svijet
Europski parlament: Minimalne plaće moraju biti dovoljne za dostojanstven život
Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama koje bi trebale radnicima u članicama Unije omogućiti da namiruju osnovne životne potrebe.
Po usvojenoj direktivi, dogovorenoj s Vijećem EU u lipnju, određivanje minimalnih plaća ostaje u nacionalnoj nadležnosti, no države članice morat će jamčiti da one omogućuju radnicima dostojan život, uzimajući u obzir troškove života i razine plaća, piše HINA.
Vijeće bi u rujnu trebalo službeno odobriti sporazum, nakon čega će države članice imati dvije godine za provedbu Direktive.
Odnosi se na sve radnike koji imaju ugovor
Za procjenu primjerenosti zakonski propisanih minimalnih plaća države članice mogu sastaviti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama ili upotrijebiti vrijednosti od 60 posto bruto medijalne plaće i 50 posto bruto prosječne plaće, navodi Europski parlament.
Nova direktiva primjenjivat će se na sve radnike u EU koji imaju ugovor o zaposlenju ili radni odnos. Države članice u kojima je minimalna plaća već zaštićena isključivo kolektivnim ugovorima neće imati obvezu uvesti nova pravila.
Članice u kojima je manje od 80 posto radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorima morat će u suradnji sa socijalnim partnerima izraditi akcijski plan za povećanje njihova obuhvata. U slučaju kršenja pravila osigurava se pravna zaštita za radnike, njihove predstavnike i članove sindikata.
“Svaki peti radnik ima minimalnu plaću”
Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama usvojena je u Europskom parlamentu s 505 glasova za, 92 protiv i 44 suzdržana.
“Ovo je novo poglavlje u povijesti europske socijalne politike. (…) Mislim da ćemo ovime stvoriti instrument koji će biti od pomoći i koji će osnažiti duh socijalnog partnerstva, što je misao vodilja koja se proteže kroz izvješće”, kazao je izvjestitelj iz redova pučana Dennis Radtke (EPP) u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj u utorak.
“Za sve više ljudi rad ne znači nužno da neće živjeti u siromaštvu. Kada račun za energiju oduzima većinu plaće, kad je sve teže platiti stanarinu i na kraju mjeseca nemate za hranu, to je otišlo sve predaleko. Ovo pristiže u pravi čas”, poručila je suizvjestiteljica Agnes Jongerius iz redova socijaldemokrata (S&D).
Jongerius je poručila da se treba boriti za prava ranjivih socijalnih skupina. “Skoro svaki peti radnik ima minimalnu plaću, često žene, migranti, mladi. Moramo se zalagati za to da dobiju više”, kazala je.
“Moramo se boriti protiv siromaštva svih koji rade”
U Direktivi se ističe da je za pravedna i otporna gospodarstva i društva potrebno osigurati primjerene plaće, no mnogi radnici u EU trenutačno nisu zaštićeni primjerenim minimalnim plaćama.
Povjerenik Komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit ocijenio je da je usvajanje Direktive “ključan korak ka tome da provedemo europski stup socijalnih prava”.
“Esencijalni radnici su na niskim plaćama koje nekad nisu ni minimalne. Zato je ovo postignuće pravovremeno. Moramo se boriti protiv siromaštva svih koji rade. Moramo stvoriti dostojne uvjete života i pravedne ekonomije i društva sukladno načelu 6 iz stupa europskog socijalnog prava”, kazao je.
Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili su u studenome 2017. europski stup socijalnih prava, u čijem se 6. načelu poziva na osiguravanje primjerenih minimalnih plaća te transparentno i predvidljivo utvrđivanje plaća. Zaštita u obliku minimalne plaće pridonosi i rodnoj ravnopravnosti jer više žena nego muškaraca zarađuje plaće koje su minimalne ili blizu toga.
“60% žena u EU prima minimalnu plaću”
Lina Galvez Munoz iz kluba socijaldemokrata rekla je da se “radi se o socijalnoj pravdi, posebice za žene”. “60 posto žena u Europskoj uniji prima minimalnu plaću iako su 46 posto radne snage. Moramo smanjiti razlike u plaćama i boriti se protiv nejednakosti. Ova je direktiva pogotovo važna u sektoru skrbi, gdje radi 61 posto žena. Ona je korak ka socijalnoj pravdi i većem dostojanstvu”, kazala je.
“Uspjeli smo pronaći rješenje kako bismo položili temelj za minimalne plaće u Europskoj uniji. 25 milijuna Europljana vidjet će da im se plaća povećava za 20 posto. To su konkretni napredci”, kazao je Mounir Satouri iz redova Zelenih. “Građani koji svaki dan idu na posao i daju svoj doprinos Europskoj uniji moraju moći živjeti dostojanstveno”, kazala je Monica Semedo iz Renewa.
Pedro Marques (S&D) upozorio je da “puno država članica ima minimalne plaće, ali još uvijek treba poduzeti mjere kako bi se osigurao dostojanstveni život radnika”.
S njime se slaže i Elzbieta Rafalska (ECR), koja je kazala da se Poljska sama pobrinula za svoje građane. “Države članice moraju same voditi računa o vlastitoj socijalno-ekonomskoj situaciji. Mi smo u Poljskoj povećali minimalnu plaću i u roku od 5 godina došlo je do stopostotnog povećanja u neto iznosu. To je rezultat socijalno osjetljivih politika. Bez obaveza na razini EU krenuli smo u zaštitu radnika. Siromaštvo radnika nije prihvatljivo”, kaže Rafalska.
Svijet
Greška u softveru radara – na tisuće vozača krivo kažnjeni
Posljednjih godina dobavljač mjerne opreme Bredar AG finalizirao je novu generaciju mjernih sustava s tehnologijom petlje za Švicarsku s proizvođačem uređaja Sensysgatso iz Nizozemske. Ispitivanje i odobrenje ovih mjernih sustava proveo je Federalni zavod za mjeriteljstvo METAS i završeno je 16. studenog 2022. godine.
Nakon ovog odobrenja, METAS je kalibrirao sustave i pustio rad za sedam lokacija s dvije različite konfiguracije petlje u gradu Bernu. To uključuje četiri sustava s razmakom petlji od 2,2 metra i tri sustava s razmakom petlji od 2,5 metara. Naručila ga je policija kantona Bern 12. rujna 2023.
Kantonalna policija Bern je u početnoj fazi utvrdila natprosječan broj prekoračenja brzine na četiri lokacije s istom konfiguracijom petlje (razmak petlje 2,2 metra), kako su sada objavili. Osim toga, primljeno je više povratnih informacija od pogođenih koji su imali pritužbe. Nakon razjašnjenja s dobavljačem opreme, policija kantona Bern zatražila je naknadnu inspekciju od METAS-a.
To je u konačnici pokazalo da je ‘mjerena brzina’ na četiri pogođene lokacije s udaljenosti petlje od 2,2 metra bila s odstupanjima, kako se dalje navodi u priopćenju. Ova se okolnost može pripisati programskoj pogrešci u softveru uređaja. Samo se ova četiri sustava s ovom konfiguracijom petlje koriste u cijeloj Švicarskoj i stoga su jedini na koje je utjecala ova pogreška.
Od 19. listopada 2023. evaluacija pogođenih sustava je zaustavljena. Trenutačno su u tijeku opsežne istrage u uključenim odjelima, posebice kako bi se utvrdili uzroci i riješio problem. Kantonalna policija Berna ponovno će staviti u funkciju četiri lokacije čim uređaji budu odobreni i odobreni od strane METAS-a.
Ukupno 9604 mjerenja od 12. rujna 2023. do 19. listopada 2023. su netočna. Svi oštećeni bit će obaviješteni dopisom u sljedećih nekoliko dana te će im biti vraćeno oko 6000 već plaćenih kazni. Točne lokacije zahvaćenih sustava u gradu Bernu su: Kirchenfeldstrasse/Mottastrasse, Papiermühlestrasse/Aargauerstalden, Kirchenfeldstrasse/Jubiläumsplatz i Zieglerstrasse/Effingerstrasse.
Svijet
VIDEO Nezapamćena Mega-oluja pogodila Rusiju
Oluja stoljeća ili “megaoluja”, kako je nazivaju ruski mediji, zahvatila je jug Rusije i anektirani poluotok Krim, objavile su spasilačke službe, a u susjednoj Ukrajini više od 2000 mjesta ostalo je bez struje i blokirane su autoceste.
Rusko ministarstvo za energetiku objavilo je da je gotovo dva milijuna ljudi u bez struje u Rusiji, zatim na pripojenom poluotoku Krimu i u četirima ukrajinskim regijama koje je Rusija okupirala: Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, prenosi agencija TASS. U regiji Krasnodaru, gdje se nalaze Rusima omiljena ljetovališta Soči i Anapa, oluja je iščupala stotine stabala i uništila metalne konstrukcije na plažama, a ima i ozlijeđenih, objavilo je rusko ministarstvo za hitna stanja.
A Vitiazevu blizu Anape, oluja je uzrok nasukavanja velikog teretnog broda Blue Shark, koji plovi pod zastavom Belizea, objavilo je ministarstvo. U Sočiju je nevrijeme poremetilo željeznički promet jer su se urušila stabla na tračnice, a u Novorosijsku, također u regiji Krasnodaru, udari vjetra do 86 km/sat prouzročili su valove visoke 8 metara. Na Krimu je Crno more preplavilo ceste, a ruska televizija objavila je snimke valova koji zapljuskuju automobile u vožnji.
Svijet
Čovjek spasio djecu u napadu u Dublinu, ljudi mu prikupili više od 190.000 eura
Više od 190.000 eura je prikupljeno za Brazilca koji je u četvrtak u središtu Dublina pomogao zaustaviti napad nožem na djecu, nakon kojeg je došlo do uličnog nasilja protuimigrantskih aktivista koji vjeruju da je napadač bio stranac.
Jedno od troje male djece, ubodeno na ulici pred školom, i dalje je u kritičnom stanju, rekao je irski ministar pravosuđa u petak. Vlasti još uvijek nisu objavile nacionalnost napadača ni njegov motiv.
Nasuprot antiimigrantskim komentarima na internetu i stavovima nekih nasilnih prosvjednika, na internetskoj stranici GoFundMe je za brazilskog imigranta i dostavljača Caija Benicija pokrenuta dobrotvorna akcija “Kupi Caiju Beniciju pintu” u kojoj je prikupljeno 194.000 eura.
Benicio je u intervjuima opisao kako je pomogao onesposobiti napadača u 50-im godinama, udarivši ga u glavu kacigom.
U drugoj humanitarnoj akciji prikupljena je 81.000 eura za radnicu u dječjim jaslicama koja je okupila djecu i pomogla držati napadača podalje od njih.
Policija je uhitila 34 osobe nakon nereda u kojima su razbijani izlozi trgovina i zapaljeni policijski automobili i autobusi. Za izbijanje nasilja osumnjičeni su radikalni desničari.
You must be logged in to post a comment Login