Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je državama zeleno svjetlo za proširenje obveza tražitelja azila za društveno koristan rad. Od tražitelja azila koji stignu u Vorarlberg u prvom tromjesečju 2024. tražit će se da obavljaju društveno korisne poslove, a ako odbiju, bit će sankcionisani. I u Gornjoj Austriji žele početi s istom modelom, postupno od 2024. godine, kaže pokrajinski vijećnik Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP).

Model Ministarstva unutarnjih poslova koji je ovaj tjedan predstavljen državama predviđa da bi tražitelji azila ubuduće trebali moći raditi za neprofitne organizacije uz dobrotvorni rad ili u ime država i općina. Što će raditi bit će uskoro revidirano. Ako odbiju, trebalo bi biti moguće smanjiti im džeparac ili će biti reducirani s gotovine na naknade u naravi (npr. dobivat će kupone za obrok). Države su odgovorne za njihovu provedbu.

Dok odgovorni bečki gradski vijećnik Peter Hacker (SPÖ) obvezu vidi kao kršenje ljudskih prava i također upozorava na damping plaća, druge savezne države već se pripremaju za provedbu. Gornja Austrija želi pričekati revidirani katalog usluga Ministarstva unutarnjih poslova i “paralelno započeti s pripremama kako bismo iduće godine postupno uveli obvezu pružanja pomoći”, rekao je državni savjetnik Hattmannsdorfer u Ö1 “Morgenjournal”.

Navodi se da je moguće da tražitelji azila pridonose dostavi hrane i opskrbi, od košnje travnjaka do pomoći u socijalnim ustanovama.

Generalni direktor Amnesty International Austria, Shoura Hashemi, kritizirao je u subotu obvezu pružanja pomoći. To bi bilo upitno s aspekta ljudskih prava – da je uopće pravno valjano. “Mislim da je ova trenutna rasprava u Austriji više politička predstava u ovom trenutku, priča koja je vrlo prikladna za predizbornu kampanju, za izbore koji dolaze sljedeće godine”, rekla je na Ö1.

Također je postavila pitanje što se tom obvezom namjeravalo postići. Uostalom, prema riječima stručnjaka za pravo azila, u praksi su mnogi ljudi ionako spremni raditi. “Pomalo groteskno” djeluje činjenica da sada s prijašnje zabrane rada prelazimo na radnu obvezu. Umjesto toga, vlada bi općenito trebala onima koji traže azil olakšati pristup tržištu rada.