U Beču je započeo prvi sudski postupak protiv jednog austrijskog imama, više od pet godina nakon kontroverzne policijske akcije „Luxor“. Državno odvjetništvo tereti ga za antisemitističko poticanje na mržnju te za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji i terorističkoj skupini. Proces se vodi pred velikim vijećem porotnog suda u bečkom kaznenom sudu.
Optužbe se odnose na navodno propovijedanje u kojem je imam hvalio aktivnosti islamističke terorističke organizacije Hamas u Pojasu Gaze te pozivao na počinjenje kaznenih djela. Prema navodima tužiteljstva, osumnjičeni je u različitim razdobljima djelovao kao vjerski propovjednik u Grazu i kasnije u Beču.
Sporni govori i navodne prijetnje
Tijekom postupka izneseni su navodi da je optuženi u svojim govorima predviđao nasilne scenarije i radikalne političke promjene. U jednom od navodnih istupa spomenuo je da će „2027. godine Izrael nestati s lica zemlje“, što je tužiteljstvo istaknulo kao dio šireg obrasca ekstremističke retorike.
Takve izjave, prema optužnici, predstavljaju poticanje na nasilje i širenje ideologije koja se povezuje s radikalnim islamističkim skupinama. Obrana, s druge strane, osporava tumačenje izjava i tvrdi da se radi o pogrešnom kontekstu i vjerskoj interpretaciji.
Operacija „Luxor“ i masovne racije u Austriji
Slučaj je povezan s velikom policijskom akcijom „Luxor“ koja je provedena u studenom 2020. godine, samo tjedan dana nakon terorističkog napada u Beču 2. studenoga 2020.
Tada su vlasti provele niz racija u više austrijskih saveznih pokrajina, uključujući Štajersku, Korušku, Donju Austriju i Beč. Operacija je bila usmjerena na udruge i pojedince za koje se sumnjalo da su povezani s organizacijama poput Muslimansko bratstvo i Hamasom.
U okviru istrage tada je navedeno da je pod istragom bilo oko 70 osoba zbog sumnji na financiranje terorizma i stvaranje terorističke organizacije. Međutim, operacija je od početka izazvala brojne kritike javnosti i pravnih stručnjaka.
Kritike istrage i odluke suda
U ljeto 2021. godine pojavile su se informacije da su neki aspekti racija bili nezakoniti. Viši regionalni sud u Grazu prihvatio je nekoliko žalbi protiv provedenih mjera, što je dodatno potaknulo rasprave o proporcionalnosti i zakonitosti policijskih akcija.
Kritičari su tada tvrdili da je operacija „Luxor“ mogla narušiti povjerenje u institucije i izazvati političke tenzije, dok su sigurnosne službe inzistirale na tome da su postupale na temelju ozbiljnih sigurnosnih prijetnji.
Trenutno stanje istraga i politički kontekst
Prema navodima Državnog odvjetništva u Grazu, postupci protiv 13 osoba i dalje su otvoreni, dok su neki drugi slučajevi obustavljeni ili prebačeni drugim nadležnim tijelima.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je početkom lipnja da istrage još nisu završene te da postoje dodatni istražni pravci. Naglasio je i da se i dalje provjeravaju svi pristigli tragovi te da je zbog velikog količine prikupljenog materijala potrebno više vremena za obradu slučaja.
Širi značaj slučaja
Ovaj proces u Beču dio je šire europske rasprave o granici između slobode govora, vjerskih prava i borbe protiv ekstremizma. Slučaj također pokazuje koliko su osjetljive sigurnosne istrage povezane s radikalnim ideologijama, posebno nakon terorističkih napada u europskim prijestolnicama.
Sudski postupak se nastavlja, a očekuje se da će u narednim tjednima biti saslušani dodatni svjedoci i analizirani dokazi koji bi mogli biti ključni za konačnu odluku suda.
