Hrvati u iseljeništvu
Biraju se novi članovi Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske: Hrvatsko iseljeništvo u Austriji ima jednog; gradišćanski Hrvati dva predstavnika
Sukladno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Poziv hrvatskim zajednicama diplomatskih područja za dostavljanje prijedloga kandidata za izbor članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlažu diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, osoba koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet Vlade predlažu na mandat od četiri godine prema zastupljenosti, a hrvatski iseljenici u Austriji po tom ključu imaju jednog, dok gradišćanski Hrvati u Austriji kao priznata autohtona manjina imaju dva predstavnika.
U Javnom se pozivu ističe da je prilikom izbora, odnosno dostavljanja kandidatura potrebno voditi računa o dosadašnjim rezultatima rada kandidata i stvarnim mogućnostima raspoloživosti u svojstvu člana Savjeta Vlade, budući da angažman članova Savjeta Vlade podrazumijeva, između ostaloga, izdvajanje slobodnog vremena i mogućnost putovanja u Republiku Hrvatsku zbog održavanja godišnjih sjednica Savjeta Vlade.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske, uz prijedlog predstavnika za Savjet Vlade, podnose pismeno obrazloženje kandidature i dokaz njegove/njezine pripadnosti hrvatskom narodu, životopis predloženog kandidata i potvrdu da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak i/ili nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo (ne stariju od šest mjeseci).
Svi kandidati moraju biti punoljetni i posjedovati znanja i iskustva koja su vezana uz djelokrug rada Savjeta Vlade.
Za ovaj volonterski, neplaćeni posao, udruge hrvatskih iseljenika u Austriji mogu dostaviti prijedloge svojih kandidata najkasnije do 20. kolovoza 2021. godine.
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login