Connect with us

Austrija

Beč: 1000 eura bonusa za one koji želi preći na prihvatljivu opskrbu energijom

Objavljeno

na

Grad Beč opetovano nailazi na ograničenja sa svojim programom “Raus aus Gas”. Od ožujka će nova sredstva biti namijenjena stanarima ako svoj stan prebace s plina na ekološki prihvatljivu opskrbu energijom.

“Preduvjet za bonus za dekarbonizaciju je da stanar niti kuha na plin niti se grije na plin niti grije toplu vodu na plin. Dakle, ako stvarno više nema plinskog priključka u stanu,” objasnila je voditeljica odjela za stambeni razvoj (MA 50), Viktoria Neuber. MA 50 je odgovoran za isplatu bonusa od 1.000 eura.

Brojni su razlozi zašto postupno ukidanje plina ne napreduje. Ponekad vlasnici kuća ne žele prijeći na ekološki prihvatljivu opskrbu energijom. Ali ponekad su to i stanari. To čak utječe i na gradsko stanovanje: grad se također suočava s ograničenjima svojih mjera dekarbonizacije ako se stanari drže svog grijanja na plin. Vlasnici ne smiju vršiti takve izmjene bez dopuštenja stanara.

Kako bismo obje strane ponudili poticaje za promjenu, sada postoje subvencije za obje strane. Stanari, etažni vlasnici i vlasnici kuća mogu dobiti informacije o financiranju u savjetovalištu Hauskunft. “Također se dobiva iznos i od 35 posto kod promjene sustava grijanja. Postoje paketi po mjeri. S novom uredbom o dekarbonizaciji i obnovi, to će biti još ciljanije.”

Zahtjev za bonus od 1.000 eura za promjenu može se podnijeti na web stranici MA 50. “Ako stanar želi plinsku peć zamijeniti električnom, onda bi bilo logično prvo se obratiti električaru kako bi saznao koje su mjere potrebne. Zatim obavijestite stanodavca s procjenom troškova i pribavite pismeni pristanak,” objasnio je Neuber. Svatko tko se stvarno prebacio trebat će potvrdu Wiener Netze da je plinomjer demontiran. Bonus će tada biti prebačen na vaš račun.

Samo u Beču postoji još 30.000 stanova u kojima se kuha samo na plin. Uz bonus, grad se nada još najmanje 2000 električnih štednjaka u prvoj godini. “Promjena vlastitog stana često uključuje troškove nabave nove opreme i truda. S 1000 eura ovaj prelazak na obnovljivu energiju moguć je za sve Bečane. Premija se čak može povećati na 1.500 eura po stanu ako se cijela stambena zgrada prenamijeni u isto vrijeme”, rekla je savjetnica za stambena pitanja Kathrin Gaal (SPÖ) u izjavi.

Advertisement

Austrija

1500 biciklista u subotu će prosvjedovati te zakrčiti ulice oko bečkog Pratersterna

Objavljeno

na

U subotu poslijepodne Beč će biti pozornica biciklističkih demonstracija “Za spas stabala uz A4” s 1500 sudionika.

U subotu poslijepodne, 13. travnja, sudionici u prometu moraju očekivati ​​zastoje od 18:00 sati, posebno u drugom i trećem bečkom okrugu, navodi ÖAMTC.

Zbog biciklističke demonstracije “Spasimo drveće uz A4”, bit će velikih zastoja, osobito oko Praterstern i duž cesta uz Dunavski kanal.

Demo počinje s oko 1500 ljudi registriranih na Pratersternu. Ruta vodi u dionicama duž cesta dunavskog kanala do Schwechata i zatim natrag do Pratersterna. Između ostalog, privremeno će biti zatvorene Praterstern – Praterstraße – Weißgerberlände – Erdberger Lände – Erdbergstraße – Schlachthausgasse – Stadionbrücke – Schüttelstraße – Franzensbrückenstraße.

Preporuka ÖAMTC-a: koristite podzemnu željeznicu ili izbjegavajte velika područja.

Nastavi čitati

Austrija

Što ako dobijete otkaz na poslu u Austriji, evo što morate znati

Objavljeno

na

By

Blagovremeno prijavljivanje Zavodu za zapošljavanje (AMS) važno je zbog izbjegavanja financijskih gubitaka i praznina u stažu. Prijavu nezaposlenosti mogu podnijeti i još zaposlene osobe, ako već znaju kada će im se okončati radni odnos. Ako Zavod za zapošljavanje prijavu dobije tek poslije okončanja radnog odnosa, novčana pomoć (i osiguranje) mogu se odobriti tek od dana obavljanja razgovora s nezaposlenim. Prijava nezaposlenosti / Arbeitslos-Meldung može se poslati poštom, faksom ili online (njemački).

Preduvjeti za dobivanje pomoći za slučaj nezaposlenosti su:

52 tjedna radnog odnosa prilikom kojeg je uplaćivano i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (Arbeitslosenversicherungspflichtige Beschäftigung) tijekom posljednje dvije godine. Ako neko ostane ponovo bez posla, a negdje u Austriji je već primao novac za nezaposlene, za sljedeći put je dovoljno imati i 28 tjedana gore navedenog zaposlenja tijekom posljednjih 12 mjeseci.

– sposobnost za rad: da nezaposleni, dakle, nije invalid, odnosno nesposoban za radni odnos.
– spremnost za rad: osoba bez posla mora prihvatiti “odgovarajući” posao, posjećivati “kursove/tečajeve” Zavoda za zapošljavanje i osobno se javljati na oglase za radna mjesta.
– stajanje na raspolaganju za posredovanje novog posla (=postojanje mogućnosti za nezaposlenu osobu da smije i može dobiti drugo radno mesto).

Visina iznosa pomoći za nezaposlene
Pomoć za nezaposlene sastoji se od tzv. osnovnog iznosa, eventualnih dodataka za članove obitelji i dopunskog iznosa. Osnovni iznos pomoći za nezaposlene iznosi 55 posto neto prihoda za vrijeme rada.

Dužina primanja pomoći za nezaposlene
najmanje 20 tjedana
30 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 5 godina radio i bio osiguran bar 3 godine
39 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 10 godina radio i bio osiguran bar 6 godina i ako je stariji od 40 godina
52 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 15 godina radio i bio osiguran bar 9 godina i ako je stariji od 50 godina

Potpora u slučaju nužde / Notstandshilfe

Pomoć u slučaju nužde iznosi 92 do 95 posto osnovnog iznosa pomoći za nezaposlene i istog postotka dodatnog iznosa koji se dobiva uz tu pomoć, kao i eventualnih dodataka za članove obitelji i može se dobivati poslije završetka isplate pomoći za nezaposlene.
Ako je prihod bračnog ili životnog partnera viši od jednog određenog iznosa, onda se ova pomoć umanjuje. Za starije osobe važe druge granice. Ako je prihod previsok, onda se pomoć uopće ne dobiva.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Rasprava o radnom vremenu, trgovci protiv produženja na 80 sati

Objavljeno

na

Produljenje radnog vremena s trenutnih maksimalnih 72 sata na 80 sati između ponedjeljka i subote, koje je predložio šef REWE Austrija Marcel Haraszti, odbili su brojni trgovci u Austriji.

“U ovom slučaju nema dogovora u industriji”, rekao je direktor trgovinskog udruženja Rainer Will za APA-u. Zahtjev za povećanjem na maksimalno 80 sati tjedno trenutno “ne može dobiti većinu” među članovima trgovačkih udruženja.

Kao slobodna interesna zajednica, strukovno udruženje broji oko 4.000 trgovačkih društava kao članova, koja zapošljavaju oko 300.000 ljudi u ovoj zemlji. Različiti trgovci na malo stavili bi “drugačiju liniju” kada je u pitanju radno vrijeme, prema generalnom direktoru trgovačkog udruženja.

Zakon o radnom vremenu je “vrlo nostalgičan zakon” i ponašanje kupaca se promijenilo, rekao je nedavno predsjednik Uprave Bille/Bipe u intervjuu za APA. Šef Rewe Austria već se zalagao za liberalizaciju radnog vremena tijekom 2020. godine. Tada je, primjerice, predložio da poslovnice u gradu budu otvorene do 23 sata, dok bi mjesta koja su gusto prometna smjela raditi od 6 sati ujutro. To nije moguće zbog pravila o 72 sata tjedno. U načelu, trgovine u Austriji mogu ostati otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 21 sat i subotom od 6 do 18 sati.

Lanac drogerija dm odbija širenje otvaranja trgovina. “Dulje radno vrijeme do večeri bila bi vrlo skupa usluga koju bi na kraju morali platiti i oni koji kupuju tijekom dana”, rekao je izvršni direktor dm Austria Harald Bauer u priopćenju za javnost u srijedu. Budući da se potražnja za hranom ili drogerijskim proizvodima teško može povećati produljenim radnim vremenom, to bi oslabilo produktivnost trgovaca. “U konačnici, ti bi se dodatni troškovi odrazili na više potrošačke cijene, što je sve samo ne poželjno, ne samo s obzirom na nedavnu inflaciju”, rekao je Bauer. Voditelji dm-a kritičan je i zbog produženja radnog vremena “s obzirom na stanje na tržištu rada i atraktivnih poslova u maloprodaji”.

U Designer Outletu Parndorf ne žele ići predaleko sa zahtjevima oko radnog vremena, iako je šef centra Mario Schwann priznao da kupci rado kupuju do večernjih sati te da outlet centri u okolnim zemljama rade i nedjeljom. Od lipnja do kolovoza i oko Božića, prodajno mjesto u Parndorfu produljuje svoje radno vrijeme i ostaje otvoreno od ponedjeljka do petka. Pokušaji da se u subotu produži radno vrijeme preko dopuštenih 18 sati nisu uspjeli. “Socijalni partneri su se tome usprotivili i to treba prihvatiti”, rekao je Schwann na tiskovnoj konferenciji u četvrtak.

Sindikat GPA tradicionalno je u prošlosti glasno govorio protiv liberalizacije. “Proširenje radnog vremena ne bi učinilo dobru uslugu atraktivnosti industrije za zaposlenike. Zaposlenici već pate od ogromnog stresa i radnog pritiska zbog nedostatka osoblja”, rekao je predsjednik trgovačkog sektora u GPA, Martin Müllauer. Proširenje radnog vremena dodatno bi pogoršalo situaciju. Radno vrijeme od 6 do 23 sata nije “prijatno ni za zaposlenike”.

Nastavi čitati
LM