Vijesti
Autom se u Zagrebu zabio u ljude, petero u bolnici, muškarac se bori za život
Vozač Mercedesa sinoć se na parkingu Supernove u Buzinu zabio u više pješaka, a potom naletio i na parkirane aute.
Prema najnovijim informacijama ozlijeđeno je pet osoba. Kako doznaje Index, jedna osoba je životno ugrožena. Ljudi su ležali po podu nakon udara vozila.
Brzo su stigla prva kola Hitne pomoći, a potom su pozvana još troja kola Hitne.
Jedna osoba nalazila se ispod automobila i oslobodili su je djelatnici Hitne pomoći.
Ubrzo su stigli i vatrogasci koji asistriraju djelatnicima Hitne.
Vozač Mercedesa divljao, dok je ubrzavao izgubio je kontrolu i zabio se u ljude i aute
Nesreću je, doznaje Index, izazvao vozač u bijesnom Mercedesu koji je divljao po parkiralištu trgovačkog centra. Jurio je i zabio se ravno u ljude, a onda i u automobile koji su bili na parkiralištu. Čini se kako se radilo o svojevrsnim utrkama na parkingu šoping-centra te da su nastradali ljudi promatrali jurnjavu.
Vozač Mecedesa je izgubio kontrolu nad autom dok je ubrzavao i zaletio se u skupinu ljudi. Udarac je bio toliko snažan da su ljudi letjeli zrakom.
“Oko deset sati primili smo dojavu o naletu vozila na nekoliko pješaka. Vozač je na licu mjesta pod nadzorom policije”, kazali su za Index kratko iz zagrebačke policije dodavši da bi uskoro trebali imati više informacija.
Na mjestu događaja su hitna pomoć, vatrogasci i policija.
Vijesti
Hrvatska odbila ulazak bh. državljaninu, novinaru Avdi Avdiću
Novinar i urednik portala Istraga Avdo Avdić, kojem je prije dva dana odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku, izjavio je za Slobodnu Bosnu da smatra kako je zabrana ulaska potvrda istinitosti njegovih ranijih navoda o aktivnostima hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Bosni i Hercegovini.
„Plenkovićevi europski standardi identični su Vučićevim. Ukratko – Milorad Dodik je dobrodošao u Hrvatsku, a Avdo Avdić nije. Ova zabrana samo potvrđuje da je sve što govorim i pišem o djelovanju SOA-e i službenog Zagreba u BiH – točno“, kazao je Avdić.
Avdić je i ranije, 2019. godine, bio u središtu pozornosti zbog tzv. afere ‘selefije’, u kojoj je hrvatska SOA bila optužena za pokušaj regrutiranja državljana BiH povezanih s radikalnim islamizmom. Tada je saslušan u Tužiteljstvu BiH u okviru istrage o tim navodima, gdje je, prema vlastitim riječima, bio ispitivan o svojim izvorima, kontaktima i informacijama o ruskom utjecaju u regiji, ali ne i o samom slučaju.
Tadašnji ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić podržao je Avdićeve tvrdnje, navodeći da su hrvatski obavještajci planirali podmetanje oružja u prostorije zajednica radikalnih islamista kako bi potkrijepili teze o „terorističkoj prijetnji“ iz BiH.
Hrvatska strana, uključujući ravnatelja SOA-e Danijela Markića, odbacila je takve optužbe, ističući da agencija surađuje s osobama povezanim s radikalnim islamizmom isključivo radi zaštite nacionalne sigurnosti Hrvatske i njezinih susjeda.
Avdo Avdić objavio je kako mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku, a za to je doznao kada je ranije tijekom dana pokušao prijeći granicu na prijelazu Gradiška.
To je objavio portal istraga.ba koji je Avdić osnovao, a tamo stoji kako mu je ulazak u Hrvatsku odbijen uz obrazloženje da se njegovo ime nalazi u nacionalnoj evidenciji osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlju.
Avdić je nedavno održao predavanje u Zagrebu gdje je govorio o izbornom zakonu BiH i odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta kao i da je ranije pisao o aktivnostima hrvatske SOA-e u Bosni i Hercegovini.
Avdi Avdiću zabranjen ulazak u Hrvatsku
Novinar i urednik portala Istraga.ba vraćen je danas s hrvatske granice, gdje mu je priopćeno da mu je zabranjen ulazak u tu državu. Avdić je jutros na graničnom prijelazu Gradiška poku&scaron…
Predavanje koje je spomenuto Avdić je održao u organizaciji medžlisa Islamske zajednice Zagreba i tamo je promovirao tezu po kojoj su Bošnjaci u BiH ustavno diskriminirani, odnosno kako se izborna pravila “namještaju” na njihovu štetu.
Avdićev portal slovi kao blizak oporbenoj Stranci demokratske akcije (SDA), ali i policijskim i obavještajnim strukturama iz kojih često pribavlja povjerljive podatke o istragama koje su u tijeku.
Foto: Youtube / screenshot
Svijet
Merz: Ukrajinci bi trebali ostati u domovini umjesto dolaziti u Njemačku
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u četvrtak da bi Ukrajinci trebali ostati u svojoj zemlji umjesto da se sele u Njemačku. Kako je rekao u govoru na „Handelskongress Deutschland“ u Berlinu, o tome je izravno razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. „Zamolio sam ga da se pobrine za to“, rekao je Merz, dodajući da su Ukrajinci „u svojoj zemlji potrebni“.
Kancelar je pritom potvrdio i planove Vlade da ukrajinski izbjeglice ubuduće više neće imati pravo na njemački Bürgergeld, odnosno osnovnu socijalnu naknadu. Umjesto toga, primat će niže iznose prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila.
Cilj: povećati poticaje za rad
Merz je poručio i da će se uvesti promjene za Ukrajince koji već žive u Njemačkoj, kako bi se „poticaji za ulazak na tržište rada povećali, a potpora ostanku u sustavu socijalnih naknada smanjila“.
Prema informacijama iz vladinih krugova, ministarstva rada i unutarnjih poslova već su postigla dogovor o novim pravilima za Bürgergeld. Pravo na ovu naknadu više neće imati Ukrajinci koji u Njemačku stignu nakon 1. travnja 2025.
Svijet
EU ima novi veliki plan s migrantima, Hrvatska ima dodatnu opciju
Grupa europskih država, među kojima su Hrvatska, Njemačka, Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogla bi do kraja 2026. zatražiti izuzeće od obaveze primanja dodatnih migranata iz drugih članica EU-a. Ovo pravo proizlazi iz novog mehanizma solidarnosti, dijela reforme europskog azilnog sustava.
Hrvatska „opterećena“ migrantskim pritiskom
Prema analizi povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o tzv. „fondu solidarnosti“, ove zemlje već sada podnose velik teret skrbeći se za veliki broj tražitelja azila, za koje bi u teoriji trebale biti odgovorne druge članice. Zbog toga se mogu djelomično ili potpuno izuzeti od drugih oblika solidarnosti, poput financijskih ili materijalnih doprinosa.
S druge strane, države koje ne žele primati migrante mogu pružati pomoć na druge načine – primjerice financiranjem projekata u trećim zemljama ili doniranjem materijalne opreme.
Zemlje pod najvećim pritiskom
Izvješće Komisije navodi Grčku i Cipar, te Španjolsku i Italiju kao zemlje koje će iduće godine imati pravo na solidarnost drugih članica. Grčka i Cipar suočeni su s neproporcionalno velikim brojem dolazaka migranata, dok su Španjolska i Italija preopterećene plovilima koja dolaze preko Sredozemnog mora.
Povjerenik Brunner ističe kako je Njemačka već prije reforme preuzimala veliki dio tereta solidarnosti te će posebno profitirati od novih pravila, osobito u kontekstu novih zadataka na vanjskim granicama EU-a.
Nove zadaće za države članice
Novi zadaci uključuju registraciju migranata, provođenje sigurnosnih provjera i novi postupak na granici. Određeni migranti mogli bi ubuduće biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre, s uvjetima sličnima pritvoru. Za dodatnu opremu, poput dronova za nadzor zelenih granica, Europska komisija predvidjela je 250 milijuna eura.
Brunner je naglasio da stroža azilna politika već pokazuje rezultate – nezakonita migracija smanjena je za 35 posto u protekloj godini.
Cilj: pravednija raspodjela migracijskog opterećenja
Cilj mehanizma solidarnosti jest da migranti ostanu u prvoj zemlji dolaska, dok se države poput Grčke i Italije rasterete dijela tereta. Te zemlje trebale bi provoditi ubrzane azilne postupke, dok bi ostatak EU-a pružao podršku kroz financijske i materijalne doprinose.
Izvješće Europske komisije sada služi kao temelj za primjenu mehanizma solidarnosti, a države članice raspravljaju o prijedlozima za fond solidarnosti, uz detaljne brojčane podatke koje Komisija zasad nije objavila javno.
