Radnička komora traži pravedniju raspodjelu poskupljenja električne mreže. Prema AK-u, veliki potrošači, hranitelji i javni sektor trebali bi učiniti više kako bi se do 2030. oslobodili očekivanih dodatnih troškova od oko 300 eura po kućanstvu. To premašuje planove ElWG, smatra stručnjak iz AK Joel Tölgyes.

Troškovi električne mreže već su poskupjeli posljednjih godina, a Radnička komora očekuje daljnje povećanje od prosječno 20 posto za 2025. godinu. Regulatorno tijelo E-Control do kraja godine mora dostaviti pripadajući pravilnik o naknadama za korištenje sustava.

Nekoliko je razloga zašto raste cijena električne mreže. S jedne strane, mreže se moraju masovno širiti zbog energetske tranzicije, a s druge strane, otkup električne energije iz javne mreže je sve manji zbog vlastite proizvodnje električne energije. “Brojnik postaje sve veći, nazivnik sve manji”, kaže Tölgyes, rezimirajući razvoj.

AK ima nekoliko spremnih rješenja. Prvo, od velike industrije, koja je trenutno odgovorna za 30 posto potrošnje električne energije, ali snosi samo 14 posto troškova mreže, treba tražiti više, kao i od proizvođača. Drugo, treba bolje iskoristiti mreže, tj. velike potrošače električne energije poput dizalica topline i e-automobila, kao i skladištenje baterija treba vremenski rasporediti tako fleksibilno da se rastereti mreža i izbjegnu viškovi električne energije. Treće, financiranje širenja mreže trebalo bi uključiti javni sektor i odvijati se u dužem vremenskom razdoblju.

Mrežni operateri godišnje prijavljuju troškove mreže E-Controlu, koji nakon pregleda regulira raspodjelu. Za razliku od opskrbljivača električnom energijom kojeg svatko može slobodno izabrati, mrežni operator ima monopolistički položaj. Tko je dotični mrežni operater u opskrbnom području ovisi o adresi. Razdvajanje opskrbljivača električnom energijom i mrežnog operatera dogodilo se početkom 2000-tih u sklopu liberalizacije tržišta električne energije. Od tada se račun za električnu energiju sastoji od cijene energije, troškova mreže te poreza i pristojbi.

Glavni kolodvor u Beču danas slavi desetu godišnjicu postojanja. Otkako je otvoren 2014. godine, smatra se jednim od najvažnijih prometnih čvorišta u Europi, s dvanaest perona i brojnim vezama u svim smjerovima.

Glavni kolodvor u Beču otvoren je 10. listopada 2014. Otkako je u prosincu 2015. počeo s punim radom, postoje veze s brojnim zemljama, poput Italije, Njemačke i Mađarske. Prošle je godine kolodvorom dnevno prošlo preko 123.000 putnika i gotovo 1.100 vlakova. Željeznički kolodvor također je važno čvorište za putnike iz Donje Austrije i Gradišća.

Glavni kolodvor izgrađen je na mjestu bivšeg južnog kolodvora. Izgradnja je započela 2009. godine, a radovi su trajali ukupno šest godina. Prvotno je planiran proračun od 987 milijuna eura. U konačnici, troškovi izgradnje postaje iznosili su 1,009 milijardi eura.

Ono što se arhitektonski ističe je upečatljiv krov od trapezoidnih modula. Svjetlucavu metalnu konstrukciju osmislili su bečki arhitekti Ernst Hoffmann i Albert Wimmer te Švicarac Theo Hotz.

Ključni aspekt projekta također je bio redizajn okolne četvrti. Nedaleko od palače Belvedere izgrađen je Sonnwendviertel s preko 5000 stanova, novim poslovnim zgradama i obrazovnim ustanovama. Danas nudi prostor za oko 13.000 ljudi.

Dio zgrade glavnog kolodvora je i trgovački centar. Na 20.000 četvornih metara nalazi se 90 trgovina i restorana. Oni služe kao lokalni dobavljači ne samo za putnike već i za lokalno stanovništvo.

Prema European Railway Station Indexu, Glavni kolodvor ponovno je jedan od deset najboljih željezničkih kolodvora u Europi, ove godine na sedmom mjestu. Indeks ocjenjuje kvalitetu i performanse željezničkih postaja diljem Europe. To uključuje kategorije kao što su pristupačnost, točnost i broj veza.

U ovogodišnjem testu željezničkih stanica od strane Austrijskog transportnog kluba (VCÖ), glavna željeznička stanica u Beču proglašena je najljepšom željezničkom stanicom. Oko 13.500 putnika ocijenilo je sve austrijske željezničke postaje prema 16 kriterija, kao što su pristupačnost i stanje.

Serija bombaških prijetnji u Austriji se nastavlja. Nakon nekoliko željezničkih postaja, takvom je prijetnjom u srijedu ujutro bila pogođena i klagenfurtska Hasnerschule. Zgradu je privremeno morao napustiti 391 učenik i nastavno osoblje.

Evakuacija Hasnerschule počela je nešto poslije 10 sati. Nepoznati autor prethodno je poslao e-mail policiji u Koruškoj da se u školi nalazi eksploziv. Hasnerschule su potom pretražile specijalne policijske snage sa psima tragačima. Nije pronađeno ništa sumnjivo. Nakon gotovo dva sata nastava se nastavila.

Novi je to čin u nizu bombaških prijetnji koje su proteklih dana zahvatile uglavnom željezničke postaje diljem Austrije. Još prošli tjedan iz sigurnosnih razloga morala je biti evakuirana glavna željeznička stanica u Klagenfurtu, a u utorak navečer i željeznička stanica u Feldkirchenu. Policija istražuje povezanost. Serija također budi sjećanja na prošlu godinu, kada su u koruškim školama primljene ukupno 24 prijetnje bombom.

Nakon intenzivne istrage nekoliko je studenata identificirano kao počinitelji. Neki od njih bili su mlađi od 14 godina. U ovom slučaju, skrbnici su dobili visoke kazne. Ravnateljstvo za obrazovanje izdalo je i suspenzije, a učenici su morali završiti radionice za podizanje svijesti.