Ekonomija
Austrija: Sve više tvrtki proglašava bankrot
Broj insolventnosti tvrtki ponovno je porastao u prvom tromjesečju tekuće godine. Na to najviše utječe istek korona pomoći. Povećao se i broj osobnih bankrota, a očekuje se i daljnje povećanje s obzirom na tekuće krize.
Nakon prestanka državne pomoći tvrtkama i privatnim licima zbog koronavirusa, stečajevi u Austriji vraćaju se na razinu prije pandemije. U prva tri mjeseca 2022. broj stečajeva se više nego udvostručio na 1055, pokazuju konačni podaci iz Creditreforma u petak. Uz pomoć za prevladavanje koronavirusa, broj insolventnosti je pao na razinu ranih 1990-ih, a time i na nizak nivo.
Ukupan broj osobnih stečajeva također je povećan za oko 22 posto na 2.301 postupak. To je uglavnom zbog reforme stečajnog i ovršnog zakona donesene u srpnju 2021., što je dovelo do preokreta trenda. Prema Creditreformu, brže opcije otpisa duga naišle su na sve veće prihvaćanje.
Za 2022. kao cjelinu, generalni direktor Creditreforma Gerhard Weinhofer očekuje povratak na razinu prije pandemije na od oko 5.000 insolventnih tvrtki. Weinhofer pretpostavlja da će broj privatnih stečajeva porasti na više od 9.000.
Velike i srednje tvrtke do sada su se bolje nosile s problemima zbog veće vlasničke baze, manje tvrtke često nemaju financijsku snagu, ljudske resurse niti mogućnost prenijeti veće nabavne cijene na krajnje kupce te su dakle više u opasnosti od insolventnosti.
Ostaje za vidjeti kakve će učinke daljnji tijek ukrajinskog rata imati na opći gospodarski razvoj, kao i na digitalizaciju i klimatske promjene na tržištu rada, a time i na nelikvidnost, navodi Weinhofer.
Najveći rast insolventnosti poduzeća u prvom tromjesečju zabilježili su Tirol (plus 309,5 posto), Donja Austrija (plus 196 posto) i Vorarlberg (plus 182 posto). Najviša razina nelikvidnosti bila je u glavnom gradu savezne države Beč s gotovo četiri stečaja na 1.000 poduzeća, a najniža u Vorarlbergu s manje od dva na 1.000 poduzeća. Tri od 1.000 tvrtki u Austriji morale su podnijeti zahtjev za stečaj.
Najviše su porasle nelikvidnosti u sektoru prometa s porastom od 156,5 posto, a zatim u turizmu s rastom od 132 posto. Najviše stečajnih prijava zabilježili su građevinarstvo (192), trgovina (178) i usluge (166). Najveća relativna nelikvidnost je također u građevinarstvu s oko osam na 1.000 tvrtki u sektoru.
Više od trećine svih privatnih stečajeva dogodilo se u Beču. Šest od 10.000 odraslih u Beču moralo je podnijeti zahtjev za bankrot. To znači da je vjerojatnost da će građani Beča biti u opasnosti od insolventnosti dvostruko veća od prosjeka, jer je u Austriji samo nešto više od troje od 10.000 odraslih bilo nelikvidno, piše ORF.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login