Dvije nove studije koje je naručila Radnička komora Beča pokazuju koliko je nezaposlenost teška za pogođene.

Brojke su otrežnjujuće: u rujnu je oko 355.000 ljudi u Austriji bilo nezaposleno, što je povećanje od gotovo jedanaest posto na godišnjoj razini. Uz to, broj registriranih stečajeva eksplodirao je od početka godine za 23 posto na gotovo 5000.

Olakšanje se ne očekuje najranije do 2025. godine. Domaće gospodarstvo trebalo bi uspjeti ostaviti iza sebe recesiju i, prema jesenskoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ponovno ostvariti rast od najmanje 1,1 posto.

Prema anketama, 54 posto nezaposlenih ne može živjeti od raspoloživog dohotka (AMS ili hitna pomoć). Drugih 38 posto jedva sastavlja kraj s krajem uz potporu vlade.

18 posto onih koji su pogođeni nezaposlenošću također mora trošiti ušteđevinu ili prodati imovinu kako bi mogli financirati svoj život. 27 posto privatno posuđuje novac ili mora tražiti podršku od partnera. Suština je da, prema podacima Radničke komore, devet od deset tražitelja posla mora drastično stegnuti remen – također zbog strahovitog rasta cijena.

Najviše se štedi na odjeći i obući (79 posto), na kupovini namirnica (68 posto) te na potrošnji energije i grijanja (44 posto). Više od polovice ispitanih – točnije njih 55 posto – zbog besparice barem jednom nije moglo platiti račun na vrijeme. Prema Radničkoj komori, posebno je alarmantno da “oko 40 posto više nije bilo u mogućnosti plaćati najam ili operativne troškove na vrijeme”.

Nezaposlenost je zdravstveni rizik

Ono što pokazuju i istraživanja – nezaposlenost čini bolesnima i opterećuje obitelji i djecu. Prema AK, 44 posto navodi da im se zdravstveno stanje pogoršalo. 36 posto vidi negativne učinke na svoju djecu. Između ostalog, treninge su morali prekinuti i zbog financijskih razloga.