Austrija
AUSTRIJA PREDVODI ‘ŠTEDLJIVU’ ČETVORKU: Protiv plana Njemačke i Francuske u prevladavanju corona krize
Četiri “štedljive” članice Europske unije zemlje predstavile su u subotu svoj prijedlog paketa poticaja za pomoć Europskoj uniji u prevladavanju krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa, istaknuvši pritom da odbacuju bilo kakav mehanizam udruživanja europskog duga, prenosi Hina.
Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, poznate i kao “štedljiva četvorka”, traže hitnu pomoć za koronavirusom teško pogođene zemlje u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uvjetima koji će se odobriti u iduće dvije godine, po prijedlogu koji je objavio ured austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.
Usto, u skladu s prijedlogom, posuđeni novac mora se “usmjeriti na aktivnosti koje najviše pridonose oporavku, poput istraživanja i inovacija, jačanja zdravstvenog sektora i zelene tranzicije”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su iznijeli plan ‘težak’ 500 milijarda eura, čija je svrha oživljavanje gospodarstva uništenog posljedicama pandemije covida-19, kroz dosad neviđen mehanizam udruživanja europskoga duga.
Činjenica da se Njemačka uključila u ideju o zajedničkome dugu smatra se presudnim zaokretom u europskoj suradnji.
No “štedljiva četvorka” i dalje odbija bilo kakvo međusobno udruživanje državnog duga, smatrajući da bi takav potez najnediscipliniranijim i najslabijim europskim gospodarstvima neupitno omogućio da profitiraju zahvaljujući ‘jeftinijem’ financiranju koje bi ‘palo’ na gospodarski snažnije zemlje sjeverne Europe.
U zamjenu za takvu pomoć, spomenute bi se zemlje trebale obvezati na to da će provesti dalekosežne reforme, kao i ispoštovati doneseni proračunski okvir.
Predstavnici četiriju zemalja smatraju i da će biti potrebno donijeti mjeru “zaštite troškova od prijevara”, na način da se u proces uključe europski tužitelji i svi koji su odgovorni za borbu protiv korupcije.
Prijedlogom se odbija potencijalno “značajno povećanje” proračuna EU-a, kako je predviđeno planom Macron-Merkel.
Umjesto toga, proračun EU-a bi se trebao “modernizirati”, a uštede bi se mogle ostvariti kroz “redefiniranje prioriteta u sektorima koji najmanje pridonose oporavku”.
Zauzvrat bi troškovi koji su povezani s posljedicama covida-19 mogli biti povlašteni ili privremeno povećani. S obzirom na sumorne gospodarske prognoze za ovu godinu, “dodatna sredstva za EU, unatoč načinu financiranja, još će snažnije opteretiti državne proračune”, stoji u objavi četiriju zemalja.
Idući bi tjedan Europska komisija trebala predstaviti vlastiti plan poticaja gospodarskog oporavka nakon krize.
Prijedlog “štedljivih” članica odmah je u subotu kritzitrao talijanski ministar za europske poslove.
Teška recesija s kojom se sučeljava EU “traži ambiciozne i inovativne prijedloge” jer je “u opasnosti unutarnje tržište i sve koristi koje ono nosi Europljanima”, napisao je na Twitteru ministar Enzo Amendola.
“Dokument ‘štedljivih’ zemalja je obranaški i neodgovarajući. 27. svibnja je potrebno više hrabrosti (od Europske komisije)”, napisao je Amendola.
Talijanski ministar je svojoj objavi priložio grafikon koji pokazuje da bogatije članice, među kojima je i “štedljiva” četvorka, imaju više koristi od zajedničkog tržišta dok su među onima kojima zajedničko tržište nosi korist manju od prosjeka EU-a uglavnom članice s juga i istoka Europe kojima je pomoć EU-a najpotrebnija.
T.N. I Hina
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login