Austrija
EU / Austrija: Uvode se nova pravila za zgrade, promjene će biti velike
Zaustpnici u EP su u utorak usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem, izvijestio je Europski parlament.
Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.
Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrada, što obuhvaća proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.
Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16% zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje 20-22% zgrada.
U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16% energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26% njih do 2033.
Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.
Države članice moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline.
Iz ovih odluka moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.
Direktiva je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu donesena s 370 glasova za, 199 protiv i 46 suzdržanih. Kako bi direktiva stupila na snagu, treba je službeno odobriti i Vijeće ministara, navodi se u priopćenju Parlamenta.
Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa “Spremni za 55%”. Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021., ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.
Austrija
Austrija: U ovim branšama rastu plaće od ovog mjeseca
Mnogi su zaposlenici već imali koristi od značajnog povećanja plaća početkom godine. Prvi put isplaćena je krajem siječnja 2025. Od veljače će i ostali zaposlenici dobiti veće plaće. Ona se kreće između 3,39 i 3,8 posto.
Zaposleni u naftnoj industriji dobit će prosječno povećanje plaća i nadnica za 3,39 posto. Pripravnicima će se plaća povećati za 3,5 posto. To utječe na ukupno oko 4200 zaposlenika u Austriji. Dodaci se povećavaju za 2,9 posto.
Veće plaće od 1. veljače 2025. dobit će i zaposlenici Sveučilišta. Kolektivni ugovor i stvarne plaće povećat će se za 3,8 posto, ali najmanje za 100 eura.
U četvrtak su predstavnici zaposlenika i poslodavaca u socijalnom i zdravstvenom sektoru u Vorarlbergu također uspjeli postići dogovor. Oko 10.000 zaposlenih od veljače će dobiti povećanje plaće za 3,5 posto, a najmanje 100 eura. To znači da će najniže plaće biti povećane za 4,6 posto.
Austrija
Velika austrijska tvrtka pred bankrotom, 186 strepi za budućnost
Niz milijunskih bankrota u Austriji se nastavlja. Sada je i proizvođač ambalaža pri Teufelberger grupi pred stečajem. Pogođeno je 186 zaposlenika.
Prema podacima KSV1870, samo obveze prema dobavljačima iznose 8,3 milijuna eura, a kolike su ukupne obveze tvrtke iz Welsa, nisu poznate.
“Najmanja i najmlađa tvrtka u Teufelberger grupi bavi se proizvodnjom plastičnih traka za pakiranje koje se koriste u transportnim djelatnostima. Glavni kupci industrije su industrija cigle i građevinskog materijala, valovitog kartona, drvna i metalna industrija, industrija limenki i boca te tvrtke za logistiku i tiskanje novina”, kažu iz Udruge za kreditnu zaštitu.
“Razlozi za podnošenje zahtjeva za insolventnost leže prvenstveno u činjenici da su kupci izgradili skladišta tijekom pandemije Corone, a nakon toga došlo je do kolapsa narudžbi kao rezultat gospodarske krize u građevinskoj industriji. Osim toga, podnositelj zahtjeva bio je suočen s visokim troškovima energije i ogromna konkurencija iz istočne Europe”, prenosi KSV.
U planu je nastavak i restrukturiranje tvrtke.
Austrija
Kurz: Migracijska politika bila je pogrešna, Merkel je kriva za uspon AfD-a
Bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) okrivio je politiku Angele Merkel (CDU) za uspon AfD-a. Migracijska politika od 2015. bila je pogrešna, rekao je za njemački list “Bild”.
“Provođenje pogrešne migracijske politike jamstvo je da će AfD nastaviti rasti”, rekao je. Hitno je potrebno ne samo preispitivanje u duhu i riječima, nego i u djelima. “Godine 2015. iskusio sam kako je kultura dobrodošlice izazvala negativan domino efekt i kako je sve više i više ljudi krenulo put Europe kao rezultat toga”, rekao je Kurz za “Bild”.
Bivši političar smatra da je činjenica da je njemačka vlada sada najavila strožu migracijsku politiku “ispravna” i “apsolutno neophodna”. “Ako pogledate koliko se veliki dijelovi Europe – uključujući Njemačku i Austriju – mijenjaju zbog nekontroliranih migracija, onda možete samo reći: Službeno je da ovaj razvoj nije dobar.”
Druge zemlje bi naravno slijedile ovaj primjer. Ali rekao je da poznaje “mnoge političare koji se boje učiniti nešto protiv čega su mnogi ljudi”. Ne možete namjerno učiniti nešto loše samo zato što biste se inače našli na istoj glasačkoj strani kao i AfD.
Nije skandal što je AfD odobrio Merzov prijedlog u Bundestagu. “Političar treba raditi ono što misli da je ispravno, a ne stalno brinuti tko je za, a tko protiv.”, rekao je Kurz, a prenosi Krone.
Istodobno, Kurz je u intervjuu pozvao konzervativne stranke na političku borbu protiv stranaka poput FPÖ-a i AfD-a. “Desničarske stranke uvijek postaju jake kada konzervativne stranke ne provode dosljedno svoju politiku. Natjecao sam se na dva izbora u Austriji i na oba pobijedio. Prije nego što sam preuzeo dužnost, FPÖ je vodio u anketama. Moj tim i ja smo jasno dobili oba izbora protiv njih.”
