Ekonomija
Ova tvrtka u Hrvatskoj zapošljava nove radnike, neto plaće su oko 1700 eura
DM-Drogerie markt d.o.o. traži farmaceutske tehničare za rad na zapadnom dijelu Zagreba. Očekuje se odgovornost, savjesnost, položen stručni ispit te najmanje SSS. Godišnja bruto plaća za radnika na 30 sati iznosi 15.480 EUR, a na puno radno vrijeme 20.640 EUR (1720 eura mjesečno). Zadaci uključuju izdavanje i prodaju lijekova te informiranje i savjetovanje korisnika. Prijaviti se može do 15.3.2024., prenosi Poslovni.hr.
Podsjetimo, dm je u veljači objavio da je povećao bruto plaće svih djelatnica i djelatnika za 9 posto.
“Od siječnja 2024. dm je povećao bruto plaće za više od 2060 djelatnica i djelatnika za 9 posto, što je povećanje veće od stope inflacije te će u subvencioniranje prehrane za djelatnike u prodavaonicama ove godine uložiti do 1200 eura po djelatniku”, stoji u priopćenju. Prema podacima koje je dm objavio u listopadu prošle godine, prosječna neto plaća zaposlenih u prodavaonicama iznosila je 1672.32 eura, što je 12 posto više nego 2022.
“Naše kolegice i kolege svojim zalaganjem i predanošću omogućili su dm-u da i u protekloj poslovnoj godini ostvari iznimne rezultate te zadrži vodeću poziciju na tržištu i, što je još važnije, da zadrži povjerenje kupaca. Svjesni doprinosa koji svaki djelatnik ugrađuje u uspjeh naše tvrtke želimo im zahvaliti i pokazati da prepoznajemo ulogu svakoga od njih u uspjehu dm-a“, izjavila je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa te prodajne regije u dm-u.
Objavili su i da su ove godine povećali naknadu za svako novorođeno ili posvojeno dijete djelatnika koja sada iznosi 1400 eura. Navode i da jednom godišnje osiguravaju dar za djecu djelatnika do 15 godina u iznosu od 140 eura, a svim roditeljima prvašića osiguravaju slobodan i plaćeni dan na prvi dan škole.
“Dva puta godišnje dm djelatnike nagrađuje stimulacijom u visini prosječne mjesečne bruto plaće svakog pojedinog djelatnika, a uz dobra primanja i radne uvjete, djelatnicima omogućuje dodatnu edukaciju, slobodan dan za volontiranje, ali i brojne druge benefite. Među njima su i dodatno zdravstveno osiguranje, jubilarne nagrade te rođendanske darovne kartice u iznosu od 79.63 eura. Uz subvencioniranu prehranu, dm svim djelatnicima osigurava i besplatno voće. Također, od ove godine dm je uvećao i satnicu za studente”, stoji u priopćenju.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
