Austrija
Austrijska stranka: Naknade za nezaposlene s AMS-a treba smanjiti
U svom “Austrijskom planu” uoči izbora za Nacionalno vijeće, ÖVP je obećao smanjenje troškova rada izvan plaće za 0,5 postotnih bodova godišnje do 2030. godine.
Narodna stranka to želi postići između ostalog: kroz štednju u osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Naime, Narodna stranka želi smanjiti neto stopu naknade za nezaposlenost (trenutačno 55 posto) na ispod 50 posto, ovisno o vremenu koliko ste nezaposleni.
U neuspješnoj reformi nezaposlenosti tirkizno-zelene savezne vlade 2022. plan je bio započeti plaćanje naknade za nezaposlenost s povećanom neto stopom od 70 posto zadnjih primanja, a nakon tri mjeseca stopa bi bila sve manja i manja. Prvih sedam do deset dana bez zaposlenja ne bi bilo naknade za nezaposlene, što je bio jedan od razloga odbijanja Zelenih.
Za ÖVP to mjera bi sada bila još oštrija. Oni žele ići ispod prethodnih 55 posto naknade za nezaposlene, na temelju prethodno primljenog neto dohotka. Također se zalažu za mogućnost ukidanja zaposlenja uz manje radno vrijeme uz primanje naknade za nezaposlene, što mnogi i koriste danas.
Austrija
Finanzamt upozorava sve građane Austrije
Trenutno je ponovno u opticaju sve veći broj lažnih SMS poruka koje navodno dolaze od austrijskih poreznih vlasti poput FinanzOnline. Od primatelja se traži da otvore poveznicu i tamo unesu osobne podatke.
O tome je u petak izvijestilo Ministarstvo financija u priopćenju. “Sadržane hiperveze vode do lažnih web stranica u stilu FinanzOnline, koje od vas traže da unesete osobne podatke, posebno podatke o računu.” – to nemojte nikako činiti.
Prema vlastitom priopćenju, Ministarstvo financija (BMF) ne šalje SMS niti e-mail poruke. “Informacije iz BMF-a općenito se dostavljaju u obliku obavijesti i dostavljaju se poštom ili u FinanzOnline Databox.” Osim toga, zaposlenici BMF-a nikada ne bi tražili od građana da dostave osobne podatke poput lozinki, podataka o kreditnoj kartici ili podataka o računu.
BMF preporučuje da ne slijedite upute u takvim porukama – tj. da ne otvarate nikakve veze ili datoteke – i da ih odmah izbrišete.
Austrija
Povećane početne plaće, u Austriji svi žele ovaj posao
Još uvijek postoji veliki nedostatak osoblja u vrtićima. Kako bi profesija bila atraktivnija, povećane su plaće.
Prema nedavnom izvješću, samo jedno od dvoje djece u vrtiću ima skrb koja roditeljima omogućuje da rade puno radno vrijeme. Gornja Austrija, uz Donju Austriju, pri dnu su kada je u pitanju usklađivanje obitelji i posla.
Monitoring brige o djeci koju je prije nekoliko tjedana provela ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP) također je pokazao koliko ima nedostataka u državi. Kako bi se situacija popravila, krajem 2022. godine sklopljen je „Pakt za dječju zemlju broj 1“. Dogovoreno je 20 konkretnih mjera (npr. veće plaće, manje grupe itd.).
Christine Haberlander (ÖVP) predstavila je početnu procjenu toga. Prema državi, bolji uvjeti za osoblje (uključujući početnu plaću od 3200 eura bruto) imaju učinka: u ustanovama za obrazovanje i skrb o djeci radi 880 ljudi više nego prije.
Faktor ravnoteže između poslovnog i privatnog života (VIF), koji uključuje različite kriterije, porastao je za 11 posto. Broj zbrinute djece porastao je za 17,6 posto. Haberlander govori o pozitivnom međurezultatu, ali ima još puno toga za nadoknaditi.
Prema Statističkom uredu Austrije ni u jednoj drugoj saveznoj državi ponuda u dječjim sobama i vrtićima nije bila tako nedovoljna kao u Gornjoj Austriji. No, potražnje ima jer je lani zbrinuto oko 45 posto dvogodišnjaka. Konkretno, radno vrijeme je loše u mnogim regijama i teško kompatibilno s poslom s punim radnim vremenom. U Gornjoj Austriji u posljednje vrijeme nije bilo napretka na ovom području.
Podsjećamo, u ovom sektoru su od 1.1.2025 povećane plaće.
Austrija
Austrija: ÖVP planira uvođenje bonusa od 1000 eura?
“Bonus za puno radno vrijeme” ima za cilj dati zaposlenicima 1.000 eura godišnje sve dok rade puno radno vrijeme. Stručnjaci umjesto toga žele više skrbi za djecu.
ÖVP ponovno postavlja ovaj cilj i priprema jedan od svojih starijih prijedloga, kako je u utorak ujutro izvijestio “Ö1”. Markus Wallner, ÖVP pokrajinski guverner Vorarlberga, predložio je tijekom vikenda takozvani “bonus za puno radno vrijeme”. Kancelar Karl Nehammer također ima to u svom planu Austrije. Ovaj bonus trebao bi iznositi 1.000 eura.
Stručnjaci s kojima je razgovarao Ö1 skloni su odbaciti ovu ideju: ovaj novčani poticaj sam po sebi neće potaknuti više ljudi da rade puno radno vrijeme. Bonus je porezna olakšica od 1.000 eura za sve koji rade puno radno vrijeme. Bihevioristička ekonomistica Katharina Gangl ne može zamisliti da bi netko tko radi skraćeno radno vrijeme zbog toga prešao na puno radno vrijeme: “Ne znam zašto, jer ljudi ne govore da im treba novac, nego su glavni razlozi obveze skrbi.”
To posebno pogađa žene jer one imaju najviše obveza skrbi. Gangl ističe da bi bilo bolje stvoriti više mjesta za čuvanje djece ili bolje uvjete za medicinsko osoblje kako bi se posebno rasteretile žene. Ali Gangl smatra da “jednostavno bacanje novca na probleme” nije prikladno rješenje kada se uzme u obzir trenutna razina duga i gospodarski razvoj.
Nadalje, samo ljudi koji već rade puno radno vrijeme imali bi koristi od bonusa. Stručnjak za tržište rada “Wifo” Helmut Mahringer također dijeli ovo mišljenje. Prema njegovom mišljenju, bonus se ne bi fokusirao na one koji donesu odluku o produljenju radnog vremena.
Izračunao je da bi ovaj projekt bio izuzetno skup. Uostalom, 2,7 milijuna ljudi u Austriji zaposleno je na puno radno vrijeme. To bi značilo da bi se godišnje isplaćivalo 2,7 milijardi eura.
