Austrija
Austrija: Više od 100.000 E-Card kartica bit će uskoro blokirano
Bio je to jedan od velikih projekata druge tirkizno-plave federalne vlade: od 1. siječnja 2020. na e-kartice se stavljaju fotografije kao za putovnicu, a od 2022. to je obavezno za sve korisnike e-carda. Cilj je bio zaustaviti društvene prijevare. U odgovarajućim video isječcima nije se skrivalo da je mjera usmjerena na migrante i tražitelje azila (“Tough luck, Ali”). Sada, krajem 2023. godine, ova će mjera imati neugodne posljedice za preko 100.000 ljudi.
Kako pokazuje zastupničko pitanje na koje je FPÖ odgovorio ministru zdravstva Johannesu Rauchu, 1. siječnja 2024. bit će blokirane e-kartice 106.814 osiguranika. Razlog je taj što vlasti nemaju nijednu fotografiju niti im je pogođeni korisnik ikad poslao karticu. Osim toga, postoji 973.520 osoba koje u zadnjih 12 mjeseci nisu imale pravo na naknade iz zakonskog zdravstvenog osiguranja, a imale su i blokirane e-kartice.
Činjenica da su e-Card kartice bez fotografija općenito u opticaju nije toliko neobična. Ima ih 2,3 milijuna jer sa slikom ih ne trebaju djeca do 14 godina, stariji od 70 godina i oni iz četvrtog stupnja skrbi. Za njih nema potrebe za akcijom. Za sve druge osiguranike, slika pak, jest.
Ukupno je trenutno 106.814 osoba u zadnjih dvanaest mjeseci, za koje nema iznimke i za koje vlasti nemaju fotografiju.
“Ove kartice bit će blokirane sredinom siječnja 2024. godine”, potvrđuje u odgovoru na upit ministar Rauch. Budući da je fotografiju moguće dostaviti do kraja 2023. godine, kartica će biti blokirana tek nakon isteka roka za dostavu kartice. Treba uzeti u obzir kašnjenja poštanske dostave povezana s praznicima.
Onaj kome je e-kartica blokirana, ne obavještava se izravno (npr. poštom), već samo usputno, primjerice tijekom posjeta liječniku. U svakom slučaju, krovna organizacija nositelja socijalnog osiguranja ne vidi veći problem. Oboljeli su očito prošle godine bili osigurani, ali ionako nisu imali kontakta s liječnikom. Ako se stvarno dogodi da netko ne može koristiti e-karticu zbog blokade kartice, već postoji dovoljno mogućnosti da se usluge mogu koristiti do izdavanja nove kartice.
Sve informacije o uredima za registraciju i potrebnim dokumentima možete pronaći na web stranici https://www.chipkarte.at/foto.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
