Austrija
Poznata tvrtka otpušta 500 ljudi, od toga 250 u Austriji
U proizvođaču vlakana Lenzing u cijelom svijetu bit će ukinuto 500 radnih mjesta, od čega će polovica vjerojatno utjecati na radna mjesta u Gornjoj Austriji. Tvrtka se uzalud nadala oporavku tržišta.
Kako trenutno poslovanje ne ide baš najbolje nije tajna unutar Lenzing AG-a. Stoga razvoj događaja nije iznenađenje za mnoge zaposlenike Lenzinga.“Mislili smo da će utjecati na više radnih mjesta” također se može čuti od onih oko nas. U Lenzingu će se ukinuti 500 od oko 8000 radnih mjesta kako bi se uštedjelo ukupno 30 milijuna eura na troškovima osoblja.
Trenutno se radi na socijalnom planu na lokacijama Heiligenkreuz i Lenzing. Pregovori s radničkim vijećem već su u tijeku, početak provedbe očekuje se u prvom kvartalu 2024.
Prema priopćenju tvrtke, Lenzing je u prva tri kvartala tekuće financijske godine ostvario gubitak od 96,7 milijuna eura, nakon neto dobiti od 74,9 milijuna eura u istom razdoblju 2022. Prihodi od prodaje pali su za 5,3 posto. Ovaj pad prvenstveno je posljedica manje prodaje vlakana, dok je prodaja celuloze porasla.
Poslovni rezultat prije amortizacije (EBITDA) pao je za 16,7 posto na 219,1 milijun eura u prva tri kvartala u usporedbi s prethodnom godinom. Zarada po dionici bila je minus 4,90 eura (nakon 2,16 eura u prva tri kvartala 2022.).
Krajem 2022., prema riječima izvršnog direktora Lenzinga Stephana Sielaffa, “pokrenut je ambiciozan program rezanja troškova koji je dao očekivane rezultate prije planiranog.” Prethodni program štednje već je smanjio troškove za više od 70 milijuna eura. Lenzing je ostvario dobit u trećem kvartalu 2023. pozitivan slobodni novčani tok od 27,3 milijuna eura.
Istodobno je provedena dokapitalizacija za oko 400 milijuna eura i produženi rokovi kredita. Konkretno to znači smanjenje troškova za 100 milijuna eura, od čega će polovica biti na snazi od sljedeće poslovne godine. Za cijelu financijsku godinu 2023. Lenzing i dalje očekuje EBITDA u rasponu od 270 do 330 milijuna eura.
Austrija
Steuerausgleich u Austriji: Kada predati prijavu i kako dobiti maksimum novca
S novom poreznom aplikacijom, zaposlenici sada mogu dodatno olakšati svoje porezne prilagodbe i od porezne uprave dobiti u prosjeku više od 1000 eura. Zbog novih propisa i revalorizacija krediti bi ove godine mogli biti i veći.
Od početka godine porezni obveznici mogu predati poreznu prijavu za 2024. godinu. Posebno atraktivno: prosječni povrat poreza za samostalnu prijavu je oko 1.000 eura po osobi. Važno je znati da se od srpnja iznos može smanjiti zbog procjene bez potrebe za prijavom.
Ove godine Radnička komora bilježi posebno veliku potražnju za terminima konzultacija o poreznim prilagodbama. S “poreznim brisačem” Radnička komora od ožujka ponovno nudi podršku za utvrđivanje poreza u svim saveznim državama. Potrebna je prethodna najava.
Novi kalkulator prilagodbe poreza omogućuje vam online izračun očekivanog povrata. Na temelju osobnih podataka provode se izračuni i koriste se usporedne vrijednosti. Porezna uprava počinje obrađivati zahtjeve krajem veljače, nakon predaje godišnjih obračuna.
Godina 2024. donijet će dodatne pogodnosti kroz valorizaciju poreznih olakšica i povećanje obiteljskog bonusa. Te se promjene mogu zatražiti prilikom podnošenja porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, što bi moglo dovesti do viših poreznih olakšica.
Austrija
Uskoro isplata Klima bonusa, zadnjeg ove godine
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
