Ekonomija
Direktor WIFO-a ne isključuje recesiju na jesen
Gabriel Felbermayr, direktor Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), vjeruje da je recesija moguća na jesen i očekuje da će Europska središnja banka (ECB) sljedećeg četvrtka ponovno podići kamatne stope. Sinoć je u programu ORF-a “Im Zentrum” rekao da je manje vjerojatno da će ograničenje stanarine i druge vladine mjere stupiti na snagu u sljedećih nekoliko mjeseci.
Za SPÖ i FPÖ vlada je kriva za visoku inflaciju, čemu ÖVP proturječi. “Potrebni su nam optimizam i samopouzdanje”, rekao je zastupnik ÖVP-a Andreas Hanger. SPÖ-ov sindikalist Josef Muchitsch i Dagmar Belakowitsch, zamjenica čelnika kluba FPÖ-a, priznali su to u skladu sa zahtjevom: “Konačno nešto učinite.”
Felbermayr je pak istaknuo da su realni raspoloživi prihodi kućanstava “relativno konstantni”, što je rezultat jednokratnih davanja. Od toga bi posebno imale koristi skupine s nižim prihodima, ali stvari izgledaju malo drugačije u srednjoj klasi.
Prema ekonomistu, jasno je da visoka inflacija također dovodi do dogovora o visokim plaćama – ali trebalo bi razmisliti o tome da se ne koristi tekuća inflacija (prethodna inflacija u proteklih dvanaest mjeseci, napomena), nego novija stopa inflacije kada se pregovara o plaćama . No to vjerojatno više neće biti slučaj s ovogodišnjim jesenskim krugom pregovora o plaćama.
Ekonomija
Loše prognoze za austrijsko gospodarstvo u sljedećim godinama
Austrijsko gospodarstvo će se u sljedećih nekoliko godina razvijati samo slabo. Istovremeno, stopa inflacije i dalje je znatno previsoka. Institut za ekonomska istraživanja Wifo dolazi do ovog zaključka u svojoj trenutnoj “srednjoročnoj prognozi”. U njemu je detaljno navedeno što stručnjaci očekuju od 2024. do 2028. godine.
Gospodarski razvoj: 2023. godine austrijsko gospodarstvo palo je za -0,8 posto, a malo je vjerojatno da će se pokrenuti s minimalnog plusa od +0,2 posto. Za 2025. Wifo očekuje rast od +1,8 posto, koji će se međutim ponovno usporiti na +1,1 posto do 2028. (paralelno s globalnim razvojem).
U ovoj se godini u prosjeku očekuje godišnja stopa inflacije od 3,8 posto. Sljedećih će godina biti daljnjih, ali samo blagih padova. Wifo strahuje da će cilj od dva posto koji je postavila Europska središnja banka (ECB) biti ostvaren tek 2027. godine.
Stručnjaci vjeruju da će pasti s oko 6,7 posto ove godine na 5,7 posto do 2028. godine. Jedan od razloga je nadolazeći val umirovljenja, jer baby boomeri dosežu dob za umirovljenje. Ipak, prema Wifou, ponuda radne snage će se povećati zbog snažnog useljavanja. Očekuje se da će do 2028. udio stranih zaposlenika porasti na 29 posto (2010.: 13,8 posto).
Naime, tržište rada, inflacija i gospodarstvo također bi se mogli znatno pogoršati, piše Wifo. Najveće opasnosti su stoga rat u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i oko Tajvana, mogući trgovinski sukobi Kine, SAD-a i EU te pojava novih, opasnijih Covid varijanti.
Neugodna prognoza izazvala je brojne kritike na račun koalicije. “Vlada je podbacila u ekonomskoj politici na svim razinama”, kaže glasnogovornik SPÖ-a za gospodarstvo Christoph Matznetter. Sada svi pate od vladinih strukturalnih pogrešaka, a to se proteže daleko do obitelji srednje klase i srednjih poduzeća. “Jednokratna plaćanja su nestala, visoke cijene su još uvijek prisutne”, rekao je Matznetter.
“Pored brojnih privatnih kućanstava u Austriji koja si više teško mogu priuštiti visoke cijene, ova nemarna politika ÖVP-a i Zelenih također ugrožava austrijsko gospodarstvo i njegovu konkurentnost”, kritizira i glasnogovornik gospodarstva FPÖ-a Axel Kassegger. Lavina troškova koju su pokrenuli ÖVP i Zeleni uništava prosperitet ljudi sve do srednje klase.
Ekonomija
Gospodarska komora za Majčin dan očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Sljedeće će se nedjelje po stoti put obilježiti Majčin dan. To ne donosi radost samo majkama, već i trgovcima i ugostiteljstvu. Gospodarska komora (WK) očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Majčin dan je vrlo popularan u Beču. Šest od deset Bečana ove godine želi pokloniti nešto za Majčin dan i potroši oko 60 eura po osobi. Cvijeće i biljke čine gotovo polovicu darova, a slijede slatkiši i čokolade koji čine oko trećinu darova. Slijede parfemi ili kozmetika, posjeti restoranima i domaći proizvodi, bilo da se radi o rukotvorinama, kuhanju ili pečenju.
Očekivano, 84 posto darove najčešće se poklanja vlastitoj majci. Najmanje 15 posto pokloni partneru, a 13 posto svekrvi, pokazalo je istraživanje Gospodarske komore zajedno s istraživačkim institutom KMU Research Austria. Ove godine 16 posto Bečana želi povećati svoj budžet, osam od deset (77 posto) planira potrošiti isto kao lani, a šest posto potrošit će manje novca na poklon.
Posljednjih godina važnost Majčina dana kao poticaja za kupnju stalno raste, navodi WK. Ove godine očekuje se i dobar posao za Majčin dan: “Bečani su velikodušni darivatelji u ovoj obiteljskoj prigodi”, kaže Margarete Gumprecht iz Gospodarske komore Beča.
Posebice stacionarni trgovci zabilježili su snažne prodajne brojke na Majčin dan. Jer cvijeće i čokolade rijetko se kupuju putem interneta. Otprilike trećina kupuje online, velika većina posjećuje trgovine. U svakom slučaju, mnoge će cvjećarnice ove nedjelje raditi jer je kupnja u zadnji čas uobičajena za Majčin dan. Za trgovinu cvijećem i cvjećare dani prije Majčina dana, uz Valentinovo, jedno su od najprometnijih razdoblja u godini. Korist ima i trgovina hranom, drogerije, parfumerije i trgovina nakitom.
Vrijeme oko Majčina dana također je jedan od najvažnijih radnih dana u godini za ugostiteljstvo, unatoč inflaciji, veliki je broj rezervacija. Ono što je posebno traženo je domaća kuhinja i sjenoviti prostori za objedovanje na otvorenom, ako vrijeme dopušta. Potražnja u restoranima često je tolika da sve više restorana pribjegava tzv. terminima. Stolovi se dodjeljuju samo na određeno vrijeme i moraju se ponovno napustiti nakon obroka.
Peter Dobcak iz Gospodarske komore Beča vrlo je zadovoljan stanjem rezervacija i objašnjava oduševljenje Bečana kupnjom: „Kao što često primijetimo da su nam je na odmoru potezanje u novčanici malo lakše, tako je i na Majčin dan kada kažete: OK, na ovaj dan, kao zahvalnost mojoj mami, hajdemo se počastiti nečim lijepim.”
Ekonomija
Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj
Austrijska tvrtka proizvođača električnih automobila Fisker sa sjedištem u Grazu je u stečaju. Brojke navedene u prijavi izazivaju uzbuđenje: prema knjigovodstvenoj vrijednosti, obveze iznose 1,34 milijarde eura. Bio bi to najveći stečaj u Styrii. Otvoren je postupak restrukturiranja sa samoupravom.
Dimenzije su nevjerojatne – i nikada prije nisu viđene u Štajerskoj. Kako je objavljeno, austrijska tvrtka posrnulog američko-američko-danskog proizvođača električnih automobila Fisker podnijela je zahtjev za bankrot. Prema AKV-u i KSV1870, tvrtka sa sjedištem u Grazu sada ima evidentirane obveze od 1,34 milijarde eura (knjigovodstvena vrijednost) u zahtjevu za insolventnost. Od čega se sastoje te obveze? Prema AKV-u, one se “u velikoj mjeri sastoje od obveza prema društvima grupe”. Te takozvane “interkompanijske obveze” iznose 1,267 milijardi eura.
Imovina bi trebala iznositi 959 milijuna eura na temelju knjigovodstvene vrijednosti, prema KSV1870. Zaštitnici vjerovnika Creditreforma procijenili su imovinu na samo 66,3 milijuna eura – a na temelju likvidacijskih vrijednosti, otuda velika razlika.
Prema podacima Creditreforma, stečajem je pogođeno oko 615 vjerovnika. Tvrtka trenutno zapošljava 47 djelatnika. AKV o imovini navodi sljedeće: To su “konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 40,472 milijuna eura i manje konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 66,33 milijuna eura”.
Fisker je napravio električni automobil “Ocean” u Magni u Grazu – ali proizvodnja je već dugo zaustavljena.
Podnesena je prijava za postupak restrukturiranja sa samoupravom kod Zemaljskog suda za građanska pitanja u Grazu. Stečajni vjerovnici trebali bi dobiti kvotu od 30 posto, plativu u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. Podnositelj zahtjeva “ima za cilj nastavak poslovanja tvrtke. Mjere restrukturiranja trebale bi stupiti na snagu”, kaže KSV1870. Potreba za ispunjenjem plana restrukturiranja trebala bi se stoga financirati iz imovine dužnika. Ako je potrebno, daljnja potrebna financijska sredstva bi Fisker Inc. trebala staviti na raspolaganje od strane potencijalnog investitora.
Fisker je prvotno planirao da Magna proizvodi 40.000 automobila godišnje u Grazu, ali je proizvedeno samo 10.000 – proizvodnja je sada već duže vrijeme u zastoju. Magna je krajem prošle godine morala smanjiti smjenu i otpustiti 450 zaposlenika, a nedavno je objavljen i otkaz za još 500 zaposlenika.
Što se tiče uzroka nelikvidnosti, Fisker u prijavi prema KSV1870 navodi: „Samogenerirani priljevi likvidnosti iz vlastitog poslovanja trenutno ne mogu održati svoju solventnost kao neovisna tvrtka. To se velikim dijelom pripisuje oštrom padu globalne potražnje za električnim vozilima, visokim kamatnim stopama i cjenovnim ratovima između različitih proizvođača električnih automobila.”
