Austrija
Dječji doplatak u Austriji – sva pravila i informacije
Kad sljedeći put pogledate svoju plaću ili poreze i pomislite da je iznos poreza koji plaćate previsok, sjetite se ovoga: za to (ipak) dobivate puno! Ne možemo funkcionirati kao moderno društvo ako nemamo škole, bolnice, ceste i javne službenike poput policije i vatrogasaca. Ali to nije sve. Iz sustava socijalnog osiguranja primamo mirovine i naknade za nezaposlene.
Drugi glavni fokus sustava socijalnog osiguranja je pružanje financijske pomoći roditeljima ili zakonskim zastupnicima . Djeca su naša budućnost . Zato EU ulaže velike napore kako bi smanjila financijski teret vezan uz rođenje djeteta i pruža roditeljima ruku pomoći u obliku financijske potpore. Danas ćemo se usredotočiti na konkretne korake koje Austrija poduzima kako bi osigurala zadovoljenje potreba svakog djeteta.
Koje su vrste obiteljskih naknada u Austriji?
Austrija nudi tri vrste financijske pomoći (dječji doplatak, porezni kredit za djecu i dodatak za odgoj djeteta) za roditelje ili zakonske skrbnike. Imate pravo na obiteljske naknade ako imate stalni boravak u Austriji. Međutim, možete imati pravo na njih čak i ako vi ili vaša djeca živite u drugoj zemlji Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora (ali radite u Austriji poput njegovateljica npr.)
Dječji doplatak
Dječji doplatak je univerzalni sustav u Austriji. Financira se porezima koje plaćaju zaposlenici. Pravo na dječji doplatak imaju sve obitelji, a njegov iznos ovisi o dobi djeteta . Kreće se od 120,61 eura (za djecu do 3 godine) do 174,68 eura (za djecu stariju od 19 godina). Za svako dodatno dijete postoji i nadoplata. To znači da ćete, ako imate dvogodišnje blizance, dobiti 240 eura uz dodatnih 7,10 eura za svako dijete. Nadoplata se povećava do 55,02 eura ovisno o broju djece.
Obitelji s oporezivim prihodom manjim od 55.000 eura također dobivaju dodatnu isplatu od 21,20 eura mjesečno za svako dodatno dijete nakon drugog djeteta. A u slučaju da je dijete teže invalidno, predviđeno je dodatnih 164,90 eura. Budući da se ti iznosi često mijenjaju, austrijska je vlada osigurala internetski kalkulator na kojem možete provjeriti točan iznos. Vlada u Austriji također daje naknadu na početku školske godine u iznosu od 105,80 eura za svako dijete od 6 do 15 godina. Pomaže roditeljima i djeci u pokrivanju troškova za školski pribor.
Dječji doplatak možete primati do navršenih 19 godina. Međutim, u nekim slučajevima to se razdoblje može produžiti do dobi od 24 ili 25 godina. To se odnosi na osobe koje obavljaju dragovoljno socijalno služenje, studente, vojne obveznike i druge.
Porezni bonus za djecu
Roditelji uz dječji doplatak dobivaju i porezni bonus. Također ga financiraju porezni obveznici. Predviđeni iznos je 61,80 eura mjesečno po djetetu.
Naknada za odgoj djeteta
Pravo na ovu naknadu imate između 365 i 851 dana nakon rođenja djeteta. Iznos se izračunava na temelju zadnjeg prihoda. Iznos je 80%, ali postavljeni limit je 66 eura po danu. Postoji i fiksna stopa koja se kreće od 14,53 € do 33,88 € po danu, ovisno o duljini razdoblja.
Što ako radim u Austriji, ali živim negdje drugdje?
Zahvaljujući pravilima i propisima EU i Schengenskog područja, putovanje unutar EU je vrlo jednostavno . Mnogi ljudi koji žive blizu granica rade u drugoj zemlji iz različitih razloga. Mnogi ljudi rade kao osoblje za njegovanje i putuju na posao u zemlje kao što su Njemačka i Austrija na razdoblja od jednog tjedna do nekoliko mjeseci. Međutim, njihovo stalno prebivalište nije država u kojoj rade. U takvim slučajevima osobe koje rade u Austriji imaju pravo na obiteljske naknade.
Međutim, ako supružnik osobe koja radi u Austriji također radi u zemlji EU-a, naknade daje država u kojoj dijete ili djeca imaju stalni boravak. Ako su te naknade niže od onih koje se obično isplaćuju u Austriji, austrijske vlasti trebaju platiti razliku, prenosi specijalizirani portal Atena.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
