Mađarska niskotarifna aviokompanija Wizz Air objavila je da zatvara svoju bazu u Beču, čime prekida sve letove iz glavnog grada Austrije. Povlačenje će se provesti u dvije faze:

• 26. listopada 2025. ukidaju se prve dvije linije (Bilbao i London-Gatwick) i povlače se dva zrakoplova
• 15. ožujka 2026. zatvaraju se i sve preostale linije, a Beč potpuno nestaje s Wizz Airove karte

Kompanija kao razlog navodi povećane troškove operacija u Beču – posebice aerodromske takse, poreze i cijene zemaljskih usluga, koje više nisu održive unutar Wizz Airovog ultra-niskobudžetnog modela.

U bečkoj bazi trenutno je stacionirano 5 zrakoplova Airbus A321neo koji pokrivaju 28 destinacija u 20 zemalja. Povlačenje će direktno pogoditi 254 zaposlenika, kojima je ponuđena pomoć, uključujući premještaj na druge lokacije unutar Wizz Aira.

Putnici će biti kontaktirani, a mogu birati između:

• povrata novca
• WIZZ kredita (u visini od 120% uplaćenog iznosa)
• preusmjeravanja na druge Wizz Air letove (iz Budimpešte ili Bratislave)

Austrijski aerodrom u Beču izrazio je žaljenje zbog povlačenja Wizz Aira te upozorio da bi ovaj potez mogao smanjiti broj putnika. No istaknuto je da su aerodromske takse jednake za sve aviokompanije i da će se od 1. siječnja 2026. smanjiti za 5%.

Putnici se pozivaju da iskoriste svoja prava, a agencija za prava putnika (apf) podsjeća kako nije obavezno prihvatiti WIZZ kredit, osobito ako više nema letova iz Austrije – svi imaju pravo na povrat novca na račun.

Zatvaranje bečke baze označava kraj jedne ere za Wizz Air u Austriji, koji je na bečko tržište ušao 2018. godine nakon kolapsa avioprijevoznika Niki. Od tada se žestoko natjecao s drugim niskotarifnim gigantima poput Ryanaira, EasyJeta i Levela – tržišna borba koju, čini se, više nije mogao izdržati.

Pet godina nakon što je austrijski Ustavni sud (VfGH) srušio zakon o zabrani nošenja marame u školama, vladajuća trostranačka koalicija ponovno pokreće zakonsku zabranu nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina.

Povodom toga, ministrica za integraciju Claudia Plakolm (ÖVP) gostovala je u emisiji ZiB2, gdje je branila ovu odluku. Ovaj put, kaže, zakon je formuliran tako da se u prvi plan stavlja dobrobit djece, a time i jednake šanse za djevojčice i dječake. “To nije diskriminacija, već zaštita djevojčica od potlačenosti,” izjavila je ministrica.

Plakolm smatra da je dječja marama simbol potčinjavanja, te da se djevojčicama mora omogućiti da svoju fazu razvoja prožive slobodno i samostalno. U Austriji, prema njenim riječima, oko 12.000 maloljetnih djevojaka nosi maramu, iako ne postoje podaci koliko ih to čini dragovoljno.

Kao argument navela je i iskustva iz Francuske, gdje zabrana nošenja vjerskih simbola u školama postoji već godinama. Tamošnja istraživanja, kaže, pokazuju da su se obrazovne šanse djevojčica poboljšale. No, voditelj Armin Wolf upozorio je da postoje i studije s potpuno suprotnim zaključcima, koje ukazuju na negativne posljedice zabrane.

Također je podsjetio da je Ustavni sud ranije jasno naglasio kako je neustavno zabranjivati samo simbole jedne religije, dok se drugi toleriraju – što zakon čini selektivnim. No, Plakolm je kritike odbacila, uz tvrdnju da sve parlamentarne stranke podržavaju prijedlog zakona.

Na pitanje je li riječ samo o simboličnom potezu zbog političkog pritiska, ministrica nije poricala: “Naravno da je to simbolika. Ali simbol da nećemo dopustiti da djevojčice budu potlačene.”

Grad Beč objavio je izvješće „Beč u brojkama 2025.“, koje donosi zanimljive podatke o demografskim promjenama. Najviše pažnje privlači naglo povećanje broja Sirijaca – u razdoblju od 2015. do 2024. u Beč se doselilo čak 58.843 sirijskih državljana, što je značajan porast u odnosu na prethodni desetogodišnji period (2014.–2023.), kada ih je bilo 51.627.

Ovaj trend dovodi do velikih promjena u strukturi stranog stanovništva. Sirijci su zajedno s Nijemcima izjednačeni na drugom mjestu po brojnosti, svaki s udjelom od 3,1%. Na prvom mjestu i dalje se nalaze državljani Srbije, s udjelom od 3,7% (stanje na dan 1.1.2025.). Udio osoba iz Turske (2,3%) i Poljske (2,2%) ostao je isti kao prošle godine, dok se broj Ukrajinaca i dalje povećava – s 33.062 u 2023. na 35.697 u 2024.

Velik rast zabilježen je i u prirodnom priraštaju. Dok je 2023. broj rođenih bio tek 823 veći od broja umrlih, u 2024. ta razlika skače na 2.153. Povećao se broj rođenih, a broj umrlih smanjio. U skladu s tim, očekivana životna dob porasla je i kod muškaraca (78,0 godina) i kod žena (82,7 godina), što je značajan napredak u odnosu na 1970. godinu.

Unatoč dojmu da Beč gubi stanovnike, grad i dalje bilježi pozitivan migracijski saldo unutar Austrije. U 2024. godini u Beč se iz ostalih saveznih pokrajina doselilo 106.732 ljudi, dok ga je napustilo 86.017 – razlika iznosi +20.715, iako je to nešto manje nego prethodne godine.

Od 2013. godine Beč je narastao za 12,8%, što ga čini drugim najbrže rastućim glavnim gradom u EU, odmah iza Bratislave (+14,8%) i ispred Varšave (+8,5%). Prosječna dob stanovnika ostaje 41 godina, uz ravnomjernu raspodjelu spolova (51% žena, 49% muškaraca).

Dodatni zanimljivi podaci:

• Prosječna površina stambenog prostora: 36 m² po osobi (u prosjeku 2 osobe po stanu)
• Stambena struktura: 24% u gradskim stanovima, 18% u vlasništvu, 35% u privatnom najmu
• Srednja dob za brak: muškarci 33, žene 31
• Prosječna dob majke pri rođenju prvog djeteta: 31 godina

Najpopularnija imena novorođenčadi u Beču:

• Djevojčice: Emilia, Mia, Olivia, Emma i Sophia
• Dječaci: Adam, Elias, Noah, Leon, Theodor