Connect with us

Austrija

Austrija: Žene iz BiH i Srbije radile na crno, direktor agencije završio na Sudu, evo detalja

Objavljeno

na

U Grazu je u četvrtak počelo suđenje jednoj agenciji za njegu koja je nezakonito zaposlila 243 medicinske sestre. Dvojica rukovoditelja optužena su za teške prijevare i organizirani rad na crno.

Optuženi su direktor i viši zaposlenik agencije za njegu u Grazu. Obilne snježne padaline na Wechselu uzrokovale su početak suđenja kasno u četvrtak – dolazak javnog tužitelja iz WKStA trajao je duže od planiranog.

Sve se događalo na početku 2017. godina kada je došlo do manjka kadra koji je nadoknađen ilegalno zaposlenim medicinskim sestrama iz Bosne i Srbije. “To je vrlo osjetljivo područje. Svi to znamo”, rekla je tužiteljica na sudu. Tužiteljica isto tako nije htjela kriminalizirati učinak medicinskih sestara. Prema optužnici radi se od oko 243 slučaja u dvije godine.

Tužitelj je optužene optužio da se nisu htjeli odreći agencijskih provizija te je zbog toga nezakonito zaposlila medicinsko osoblje. Nije bilo obrtničke dozvole niti uredne registracije kod socijalnog osiguranja.

Prvooptuženi direktor agencije pojavio se na sudu uz djelomično priznanje. Postojao je crni novčani račun, potvrdio je: “Cijela stvar bila je naivna s naše strane.” No, još jedna njegova izjava izazvala pomutnju: “Većina agencija za skrb to tako radi.”

Prema podacima WKStA, istrage su bile opsežne: u višemjesečnom razdoblju praćeno je ukupno 6000 telefonskih poziva optuženih, izvršene su kućne pretrage u sedam poslovnih i stambenih prostorija, istraženo je 28 računa osoba i tvrtki u pitanju. Vlasti su zaplijenile oko 220.000 eura gotovine.

I drugookrivljeni je djelomično priznao – muškarac je rekao da je uglavnom bio vozač u agenciji. Prvooptuženi je to negirao te je drugookrivljenog opisao kao “poslovnog partnera”. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču

Objavljeno

na

By

Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.

Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.

Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.

Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.

Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.

Nastavi čitati

Austrija

Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama

Objavljeno

na

Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.

Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.

Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.

Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”

To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama

Objavljeno

na

Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.

Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.

Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.

Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.

Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.

Nastavi čitati
LM