Connect with us

Ekonomija

Na Deloitteovoj listi najbrže rastućih tehnoloških firmi čak 12 hrvatskih, Aircash najuspješniji

Objavljeno

na

NA Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi ove godine našlo se čak njih 12 iz Hrvatske, što je rekordan broj dosad, a među njima najuspješnije su u svojim kategorijama Aircash te Firefly Studio, izvijestili su danas iz hrvatskog ureda te konzultantsko-istraživačke kuće.

Plasman tvrtki na tom natječaju Deloitte formira na temelju porasta njihovih prihoda, pri čemu iz te konzultantsko-istraživačke kuće ističu da im se ove godine za to prijavilo gotovo 400 tvrtki iz srednje Europe, od kojih iz Hrvatske 30, a prosječna stopa rasta svih u natječaju iznosila je 2.351 posto.

Među državama, najviše uspješnih tvrtki na glavnoj listi Technology Fast 50 ima Poljska, 17, koju slijedi Češka s 13, Hrvatska s osam te Slovačka s četiri plasirane tvrtke.

Uz spomenute dvije hrvatske tvrtke, još četiri tvrtke plasirale su se u posebnoj kategoriji Companies to Watch, dok su još tri tvrtke posebno predstavljene u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.

Aircash je najuspješnija je hrvatska tvrtka na glavnoj listi, zauzevši 4. mjesto, s rastom prihoda od 5.998 posto, dok je na prvom mjestu češka tvrtka FTMO, s godišnjim rastom prihoda od čak 25.255 posto. Druga je poljska tvrtka PayPo s rastom od 15.904 posto, a treća MultiplexDx iz Slovačke, s rastom od 6.222 posto, pri čemu su prve dvije i hrvatska s rješenjima za financijsko-tehnološki sektor, a slovačka za zdravstvo.

Od ostalih hrvatski tehnoloških tvrtki na listi 50 najbrže rastućih su još Devot Solution, na 19. mjestu s rastom od 1.545 posto, Netgen, na 28. s rastom od 1.113 posto, dok je Uprise na 35., s rastom od 939 posto.

Naglašavajući kako je ovogodišnja rang lista 50 najbrže rastućih privatnih ili javnih tehnoloških tvrtki srednje Europe “najkonkurentnija u 23-godišnjoj povijesti inicijative”, iz Deloittea dodaju da i ta lista svjedoči da svake godine raste važnost tehnoloških tvrtki u gospodarstvu u cjelini te da je njihov Technology Fast 50 prepoznat kao “najvažnije i najvjerodostojnije mjerilo inovacije i tehnološke izvrsnosti u srednjoj Europi”.

Rukovoditelj hrvatskog ureda Deloitte i voditelj Fast 50 programa u Hrvatskoj Dražen Nimčević kaže da je “impresioniran kvalitetom ovogodišnjih prijava” te da se među tvrtkama nalaze i one s revolucionarnim softverskim rješenjima, iz fintech tehnologije, u hardveru, pioniri u zdravstvu, biološkim znanostima, medijima i zabavi te druge, prenosi index.hr.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Mađarska želi tužiti Spar za klevetu

Objavljeno

na

By

Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.

Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.

Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.

Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.

Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.

Nastavi čitati

Ekonomija

Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom

Objavljeno

na

By

Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.

Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.

Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.

Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.

Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.

Nastavi čitati

Ekonomija

Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki

Objavljeno

na

By

U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.

Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.

U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.

S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.

Nastavi čitati
LM