Austrija
Guverner Gradišća Doskozil upozorava na novu izbjegličku krizu
Vlada je pod pritiskom. SPÖ je u prednosti u anketama i konstantno je oko deset posto ispred vladajuće Narodne stranke. Jedan od najkonstantnijih i najdirektnijih političara je guverner Gradišća Hans Peter Doskozil, koji uživa veliku podršku građana Gradišća. U intervju za austrijski dnevni list Kronen Zeitung, Doskozil se osvrnuo na trenutne aktualnosti i probleme. Glavni su inflacija, ali i moguća nova izbjeglička kriza.
“Imate uvjete kao 2015. za vrijeme izbjegličke krize. Trenutno imamo najmanje 1000 uhićenja tjedno u Gradišću”, rekao je Doskozil, a sve to uz pojačanu prisutnost policije i vojske. Postoje i problemi. Policija se više ne može nositi sa svojim zadaćama”, rekao je Doskozil, zbog čega sve više pomaže i vojska, dok se uhićene osobe odvode u druge savezne države.
“Ništa nije učinjeno na austrijskoj i europskoj razini kako bi se promijenila sustavnost politike azila i uklonila osnova za krijumčarenje ljudi. Rečeno je da je balkanska ruta zatvorena – ali nije zatvorena“, napominje Doskozil. Potreban je sustav procedura koji počinje na vanjskoj granici EU, što sugerira da put u Europu nema smisla, smatra socijaldemokrat Doskozil.
Doskozil je kritizirao i vladine politike u borbi s inflacijom, ističući kako su one nedovoljne. Život postaje sve skuplji, a ujedno vlada treba pronaći način kako da Austrija postane što neovisnija o ruskom plinu, a kasnije o plinu i nafti generalno. “U Gradišću želimo biti potpuno neovisni o plinu i nafti do 2030. godine.”, najavljuje guverner Gradišća.
Doskozil zagovara skidanje dobiti od komunalnih usluga. “Ipak, ljudi moraju biti spremni na činjenicu da život postaje sve skuplji. A ako ne nađemo rješenje za problem plina, onda ćemo zatvoriti. To utječe na gospodarstvo i, kao rezultat toga, na ljude.” Vlada također djeluje previše neodlučno u klimatskoj krizi. “U Gradišću želimo biti potpuno neovisni o plinu i nafti do 2030. godine. Uz fotonapon i vjetroelektrane”, guverner postavlja smjer.
Doskozil ističe da političari trenutno doživljavaju veliki gubitak povjerenja. “Ako stranke ne prepoznaju znakove, račun će im se ispostaviti na sljedećim izborima.” U ÖVP-u se, u Kurzovoj eri, “izgubila pristojnost”, dodaje Doskozil.
Ako ÖVP neko vrijeme ne bude na vlasti, to može biti samo dobro za Austriji, no dodaje i da SPÖ mora opravdati povjerenje građana jednom kad osvoji izbore. ” Općenito, potrebno je više ljudi koji govore jednostavnim jezikom”, zaključuje Doskozil.
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
You must be logged in to post a comment Login