Austrija
Sve pojedinosti paketa pomoći koji bi trebao iznositi 28 milijardi eura
Paket protiv inflacije koji je Vlada predstavila u utorak čini još šest milijardi eura. Pet milijardi eura tih kratkoročnih sredstava treba pritjecati kućanstvima, a milijardu eura industriji. U sljedeće četiri godine slijedi rasterećenje od još 22 milijarde.
Prvi novac trebao bi ići obiteljima s djecom i to već u kolovozu. Uz obiteljski dodatak isplaćuje se 180 eura za svako dijete . Mjesec dana kasnije, osobe s niskim primanjima primaju jednokratnu isplatu od 300 eura. Prema Vladi, to utječe na osobe koje primaju socijalnu pomoć, naknadu za nezaposlene ili minimalnu mirovinu.
Najveći dio kratkoročnog paketa slijedi od listopada. Svi odrasli koji žive u Austriji trebali bi dobiti 500 eura. Iznos se sastoji od klimatskog bonusa koji je ove godine povećan svima (250 eura) i jednokratne naknade za inflaciju (250 eura). Za svako dijete primit će se pola toga iznosa, odnosno 250 eura.
Osim toga, obiteljski bonus bit će povećan za ukupno 750 eura na 2.000 eura godišnje prije kraja ove godine. Prvotno se povećanje trebalo odvijati u dvije faze do 2023. godine. Povećanje dodatnog iznosa za djecu na 550 eura također će biti predloženo ove godine. U 2022. postojat će i zasebna naknada za troškove života od 500 eura.
Za gospodarstvo će ove godine biti kompenzacija cijena električne energije kao i bespovratna sredstva za energetski intenzivna poduzeća . Obje mjere trebale bi stupiti na snagu ove godine. Prema Vladi, o njima su već vođeni pregovori. Detalji će biti predstavljeni u srijedu nakon Vijeća ministara. Nadalje, poslodavci svojim zaposlenicima mogu isplatiti „bonus za troškove života“ bez poreza u iznosu do 3.000 eura .
Uz mjere planirane za ovu godinu, Vlada je najavila i niz dugoročnih reformskih projekata. Od sljedeće godine ukida se hladna progresija. U tu svrhu, porezni razredi će se prvi put prilagoditi inflaciji od 1. siječnja 2023. – odnosno u skladu s tim povećati. Dva instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHSu tu svrhu će izraditi godišnje izvješće o inflaciji.
Odgovarajuću godišnju inflaciju treba u cijelosti nadoknaditi. Dvije trećine se automatski nadoknađuju za sve porezne razrede – s iznimkom najviše porezne stope od 55 posto.
Postoje i planovi za poboljšanje socijalnih naknada i smanjenje troškova rada koji nisu plaćeni. Prema Vladi, do 2026. godine trebalo bi pristići ukupno 22 milijarde eura pomoći.
Zajedno s kratkoročnim mjerama, to rezultira volumenom od 28 milijardi eura.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login