Austrija
Europski sud pravde: Austrija krši zakon, jer doplatak za djecu svih zaposlenika u Austriji mora biti isti neovisno gdje žive djeca
Od 1. siječnja 2019. u Austriji je na snagu stupila velika promjena obiteljskih naknada. Ako roditelji zarađuju u Austriji, a njihovo dijete živi u nekoj drugoj državi, primjerice – u Hrvatskoj, obiteljski doplatak i porezne olakšice za dijete usklađuju se s troškovima života u Hrvatskoj. Ta takozvana indeksacija rezultirala smanjenjem naknada, jer nisu isti uvjeti u Austriji i Hrvatskoj.
Ovaj je zakon od početka uvođenja bio kontroverzan. Izvješćem Europskog suda pravde kaže da je indeksiranje obiteljskih dodataka nedopustivo. Glavni odvjetnik Europskog suda pravde (ECJ) Richard de la Tour objavio je da austrijsko indeksiranje obiteljskih naknada krši zakon EU, prenosi Heute.
„Zaposlenici koji su državljani druge države članice moraju moći u Austriji primati iste beneficije i porezne olakšice kao i austrijski zaposlenici, bez obzira gdje im djeca žive, jer na isti način doprinose financiranju austrijskog socijalnog i poreznog sustava. kao austrijski zaposlenici”. može se pročitati u obrazloženju izvješća.
Do odgovarajuće presude još se čeka, a sudska odluka se očekuje u sljedećih nekoliko mjeseci.
Austrija
Šef AMS-a: Među nezaposlenima je 30 posto onih kojima njemački nije maternji jezik
U formatu “Let’s Talk” Austrijskog marketinškog društva (ÖGM), predsjednik AMS Austria, Johannes Kopf, otvoreno je razgovarao s predsjednikom ÖGM-a Alexanderom Oswaldom o izazovima i mogućnostima tržišta rada. “Stopa nezaposlenosti je 2023. bila 6,4 posto. Za 2024. prognoze predviđaju oporavak gospodarstva, a samim time i pad nezaposlenosti. No, prošlost nas je naučila da budemo oprezni s prognozama. Uzmimo u obzir, primjerice, manjak kvalificiranih radnika koji se trenutno događa, a ovaj problem će ostati kod nas samo iz demografskih razloga“, rekao je Kopf.
Od svih se sektora “više nego ikada zahtjeva se da se predstave kao atraktivni poslodavci i da odgovore na potrebe svojih zaposlenika i potencijalno novih zaposlenika”, navodi se.
“Trenutno imamo najveću stopu nezaposlenosti, oko 30 posto, među ljudima koji imaju samo obaveznu školsku svjedodžbu i kojima njemački nije materinji jezik”, kaže Kopf.
Međutim, Kopf također napominje: Kada ljudi s obveznom maturom i stranim jezikom postanu korisnici AMS-a, često je prekasno. “Već dugo zagovaram obveznu drugu godinu vrtića i problemsko usmjereno korištenje sredstava u vrtićima i školama”, rekao je upravni odbor AMS-a. U budućnosti bi postalo normalno da ljudi rade u pokrajini u kojoj ne žive, rekao je Kopf. Zbog toga je još važnije da mladi steknu iskustvo na tržištu rada u inozemstvu.
Kad je riječ o digitalizaciji, Kopf vidi “prvi korak u implementaciji modela digitalne kompetencije”. Rečeno je da je jedan takav model već u testnoj fazi unutar AMS-a. “Čak se ni mladi ljudi ne rađaju s tim vještinama, kao što mnogi misle. Studija Statističkog ureda Austrije, na primjer, pokazala je da generacija Z ima lošije rezultate u pogledu IT kvalifikacija od prethodne generacije milenijalaca”, kaže Kopf.
Austrija
Austrija: Evo kako pronaći najpovoljniji kredit za potrošnju ili kupnju nekretnine
Mnogi se pitaju kako izračunati ratu kredita u Austriji i kako naći najpovoljniju banku za razne vrste kredita. Mnoge banke zbunjuju svoje klijente različitim ponudama i opcijama. Na sljedećem linku možete jednostavno pronaći željeni kredit i uvjete istog.
IZRAČUN i USPOREDBA KREDITA U AUSTRIJI
Austrija
Austrija: Žena radila u mesari pa dobila otkaz, na kraju dobila 6000 eura
Žena koja je radila kao mesarka u jednoj tvrtki u Austriji nakon 20 mjeseci rada dobila je otkaz u tvrtki u kojoj je bila zaposlena. No, na kraju tvrtka nije ispoštovala pravi rok vezan za otkaz pa se žena odlučila obratiti za pomoć.
Nakon prekida, žena je potražila pomoć i kontaktirala okružni ured Radničke komore Braunau. Na savjetovanju je doznala da tvrtka nije ispoštovala otkazni rok propisan kolektivnim ugovorom za djelatnost vezanu za meso.
AK je tada pokrenuo postupak i od tvrtke tražio naknadu za otvorene plaće, naknadu za otkaz do kraja stvarnog razdoblja kao i pro-rata posebne isplate i naknade za njihove dane godišnjeg odmora.
Budući da je tvrtka odbila platiti preostali iznos, komora se morala obratiti sudu. Pokazalo se da je dotična žena bila u pravu. Može se veseliti dodatnoj isplati od oko 6000 eura.
You must be logged in to post a comment Login