Austrija
Loše ocjene austrijskim političarima u korona krizi
Market-Institut iz Linza redovno istražuje mišljenje građana Austrije o političarima koji ih zastupaju. Tako je kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) dobio tek 31 posto podrške u hipotetskom pitanju o budućem kancelaru, što je za skoro 20 posto manje nego pred Uskrs. Sve političke opcije osim NEOS-a dobili su negativnije ocjene, što je velika razlika u odnsou […]

Market-Institut iz Linza redovno istražuje mišljenje građana Austrije o političarima koji ih zastupaju. Tako je kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) dobio tek 31 posto podrške u hipotetskom pitanju o budućem kancelaru, što je za skoro 20 posto manje nego pred Uskrs.
Sve političke opcije osim NEOS-a dobili su negativnije ocjene, što je velika razlika u odnsou na početak pandemije, kada je Austrija bila primjer borbe protiv koronavirusa. Tako čak 76 posto ispitanika smatra kako FPÖ radi lošiji posao nego neposredno nakon posljednjih izbora. 56 posto smatra rad Zelenih lošijim, dok tri posto manje smatra kako Narodne stranke (ÖVP) radi lošiji posao nego prije izbora. Rad Socijaldemokrata lošijim smatra 46 posto, dok najbolje ocjene ima NEOS sa samo 38 posto onih koji smatraju da “Rozi” rade lošiji posao nego je to bio slučaj prije izbora.
U istoj anketi ispitanici vjeruje kako bolji posao nego prije izbora rade u NEOS-u – 42 posto. Najmanje dobar posao rade političari Slobodarske strane, koji su dobili tek deset posto.

Loše ocjene je dobila trenutna tirkizno-zelena vlada, gdje je samo šest posto dalo ocjenu ‘jako dobro’, 29 posto ‘dobro’, a 30 posto ‘zadovoljavajuće’. Najvišu ocjenu i dalje dobiva ÖVP sa 2,86 prosjekom, a slijede NEOS-i i Zeleni sa po 3,18 ocjenom. Najgoru ocjenu i dalje ima FPÖ sa 4,05 ocjenom.

Dnevni list „Standard“ je ispitao za koga bi ispitanici glasovali kada bi narednu nedjelju bili izbori za NV. 39 posto bi dobila Narodna stranka, što je jedan i pol posto više nego na posljednjim izborima.
Socijaldemokrati bi dobili 21,2 posto, što bi bilo manje od 23 posto kojih su osvojili na posljednjim izborima. Njihova čelnica Pamela Rendi-Wagner dobila je tek 13 posto podrške ispitanika.
Zeleni su sa 14 posto podrške ostali na rezultatu kojeg su ostvarili na izborima, a čelnik stranke Werner Kogler bi dobio devet posto podrške kada bi se kancelar mogao birati direktno. Slobodarska stranka bi dobila 13 posto, što je tri posto pada, a za čelnika Norberta Hofera bi glasovalo devet posto.
NEOS-i bi dobili 0,9 posto više nego na posljednjim izborima (8,1), a za čelnicu Beate Meinl-Reisinger bi glasovalo osam posto.
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA

Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.