Austrija
Proizvođač nazvao cola eksperiment s covid testom „sramotnim“
Generalni tajnik Slobodarske stranke (FPÖ) Michael Schnedlitz u četvrtak je u Nacionalnom vijeću Austrije napravio pomutnju tako što je demonstrirao koliko ne vjeruje u korona testove koji se koriste u tzv. masovnom testiranju.
Schnedlitz je tijekom svog govora na govornicu stavio brzi test na koronavirus i čašu „Coca Cole“. Za vrijeme govora, nekoliko kapi je stavio na test i pokazao kako test prikazuje da je rezultat pozitivan. To je za njega i njegovu stranku dokaz da ovi testovi ne donose ništa. Na svojoj Facebook stranici je napisao: „Masovni testovi na koronavirus su bez značaja! To pokazuje jednostavan eksperiment u parlamentu, gdje je Cola prouzrokovala pozitivan rezultat. Zbog ovakvih testova je crno-zelena koalicija koristila milijune eura poreznog novca“.
Kada se snimka bolje pogleda, pogotovo i iz drugih perspektiva (postoji više snimki), vidi se kako Schnedlitz pogrešno koristi test. Colu je uzeo izravno vatiranim tupferom i kapljao ju je na test. Prilikom toga je propustio važan korak – uzorak se prvo zavrne u tzv. puferu, a zatim se kaplje dalje. Puferi su tekućine koje održavaju pH vrijednost konstantnom u određenom rasponu, a upravo je FPÖ-ov političar to izbjegao. Zbog toga su kiseline iz cole reagirale s antitijelima koja bi trebala hvatati proteine virusa.
Brzi testovi su presvučeni antitijelima na koje su povezane čestice u boji. Ako postoji SARS-CoV ili SARS-CoV2 virus, javlja se reakcija s antigenima virusa, što stvara vidljive čestice boje i pruga mijenja svoju boju. Mijenjanje boje pruge se događa i kada se na pruzi oštete antitijela, što upravo čini kiselina iz cole.
Sa svojom pH vrijednošću od 2,5, klasična cola je jako kisela, a antitijela su proteini. Iz kemije znamo kako kiselina napada proteine, što pokazuje kako političarov test pokazuje da je cola uništila protein. Naravno, glasači Slobodarske stranke i njemačkog AfD-a su ovo dijelili na sva zvona, što se može vidjeti ni na Facebooku.
Na upit njemačkog dnevnog lista „Welt“ tvrtka Dialab, koja proizvodi ove testove, komentirala je kako bi političar ovo isto uspio i s testom na trudnoću: „Prije nego što gospodin zastupnik iznosi ovakve sramotne izjave, možda bi imalo smisla pozabaviti se malo s kemijom“. Ostatci cole u ustima ne mogu prouzrokovati ovaj učinak, jer to upravo sprječava pufer.
Njegov performans u Nacionalnom vijeću je komentirao ÖVP-ov Alexander Melchior koji je izjavio da je čitavo vrijeme mislio da je bila „riječ o bacardi coli, a ne coli, što bi objasnilo njegovo ponašanje“.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Michael Schnedlitz | Facebook
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
