Ekonomija
Šest hrvatskih tvrtki među 50 najbrže rastućih tvrtki srednje Europe
Na ovogodišnjem Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe plasiralo se ukupno 6 hrvatskih tvrtki. Pet tvrtki ostvarilo je plasman u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih, jedna u kategoriji Zvijezda u usponu, dok su tri tvrtke posebno predstavljene u novoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja.
U kategoriji 50 najbrže rastućih od hrvatskih tvrtki plasirali su se: Electrocoin d.o.o. na 6. mjestu s rastom od 2.617 posto, Bazzar.hr na 36. mjestu (695%), AGRIVI na 39. mjestu (640%), Include na 44. mjestu (549%) te ECO MOBILE d.o.o. na 47. mjestu (530%). U kategoriji Zvijezde u usponu tvrtka Speck se plasirala na 3. mjestu s rastom od 1076 posto. U posebnoj kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, koja je pokrenuta ove godine predstavljene su tri hrvatske tvrtke: Rimac automobili, Infinum i Infobip.
U glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih tvrtki najbolji plasman ostvarila je tvrtka Electrocoin na 6. mjestu s rastom od 2.617 posto. Oni su debitanti na natječaju, a glavna djelatnost im je posredovanje u trgovanju kripto valutama i procesiranje kripto uplata.
Na 36. mjestu slijedi ih prošlogodišnja najbolje plasirana tvrtka iz Hrvatske, potrošačka platforma za online kupovinu Bazzar.hr s rastom od 695 posto. Prošlogodišnji 50. plasirani AGRIVI, tvrtka koja je razvila sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, ove godine je ostvario značajan napredak s plasmanom na 39. mjesto sa svojih 640 posto rasta. Pobjednik kategorije Zvijezda u usponu 2018., solinska tvrtka Include, ove godine se plasirala na 44. mjesto u glavnoj kategoriji s rastom od 549%. Include se bavi razvojem i proizvodnjom urbane ulične opreme namijenjene pametnim gradovima i proizvodnjom već poznatih solarnih klupa. Peta hrvatska tvrtka na glavnoj listi je debitant po ostvarenom plasmanu, ECO MOBILE d.o.o. na 47. mjestu s rastom od 530 posto. Radi se o zagrebačkoj tvrtki specijaliziranoj za razvoj, proizvodnju i implementaciju naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja za potporu procesima u gospodarenju otpadom.
Ponovo imamo jednu tvrtku visoko plasiranu u kategoriji Zvijezda u usponu, na trećem mjestu s 1076 posto rasta plasirao se Speck, tvrtka koja se bavi dizajnom i razvojem vrhunskih softwarea i inovativnih aplikacija za globalne klijente.
Na ovogodišnjoj se ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze tvrtke iz devet zemalja Srednje Europe i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti: 21 iz Češke, 15 iz Poljske, 5 iz Hrvatske, 3 iz Bugarske, 2 iz Slovačke i po jedna iz Estonije, Kosova, Latvije i Litve.
Ove godine Deloitte je pokrenuo i kategoriju Zvijezde pozitivnog utjecaja. Riječ je o posebnoj kategoriji u kojoj se odaje priznanje tvrtkama koje uspješno povezuju izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim učinkom na barem jedno od sljedećih područja: društvo, poslovanje, inovaciju, okoliš i raznolikost. U toj kategoriji sve zemlje sudionice predstavljaju po tri tvrtke koje su svojim radom i utjecajem zaslužile tu vrijednu titulu. Kako smo već naveli iz Hrvatske su toj kategoriji predstavljene tvrtke Rimac automobili, Infinum i Infobip koje su svojim radom, renomeom i utjecajem zaslužili da ih posebno istaknemo.
Pero Bačić / Deloitte
Foto: speck.agency / unsplash.com
Ekonomija
Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto
Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.
U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.
U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.
Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
