Ekonomija
ISTRAŽUJEMO: Koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te koja su očekivanja u turizmu
Prošle godine je Republika Hrvatska zabilježila najbolju godinu za svoj turizam, s gotovo 21 milijun dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Za ovu godinu se očekivao rast od pet posto, no zbog pandemije corona virusa očekivanja od sezone, koja je ključna za hrvatski BDP, su bila jako mala.
Hrvatska, u kojoj je udio zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupno zaposlenost četvrti u Europi (14%) te u kojoj je udio prihoda od turizma skoro 20 posto prošlogodišnjeg BDP-a, dosta ovisi od austrijskih turista. I njihov dolazak je bitan za ‘spašavanje’ godišnjeg BDP-a, a želi se iskoristiti povoljna epidemiološka situacija u usporedbi s drugim konkurentnim zemljama.
Prema istraživanju Statistik Austria, više od dvije trećine Austrijanaca preferira otići na ljetovanje više od četiri dana i to isključivo u inozemstvu. Ipak, nisu spremni na daleke destinacije, što govori podatak od tek 12 posto ispitanih koji želi putovati van Europe i u Tursku. Na drugom mjestu najdražih destinacija nalazi se Hrvatska s 12 posto ispitanih koji žele posjetiti Lijepu našu.
Zbog toga smo istražili kakva je trenutna situacija u hrvatskom turizmu, koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te kakva su očekivanja pojedinih turističkih zajednica.
HTZ: Očekujemo vrlo dobre rezultate
Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam je potvrđeno kako je do 28. srpnja u Hrvatskoj ostvareno više od 24 milijuna noćenja, što je 45 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju. Iz HTZ-a to smatraju odličnim rezultatom. Promet ostvaren u srpnju daje velike nade da će sezona ipak biti mnogo bolja nego očekivano.
„Kada pak gledamo promet ostvaren u srpnju, rezultati su još i bolji obzirom da smo u srpnju na odličnih 60 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima. Očekujemo kako će se u kolovozu te tijekom posezone također ostvariti vrlo dobri turistički rezultati“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić
U posljednjim danima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi oko 750.000 turista, od čeka je oko 120.000 domaćih. Nešto više od milijun turista je boravilo u Hrvatskom u istom periodu prošle godine. Najviše turista je u srpnju imala Istra s 4,2 milijuna noćenja, a zatim slijede Kvarner s 3,4 milijuna noćenja i Zadarska županija s tri milijuna noćenja. Najmanje su posjećene kontinentalne županije te grad Zagreb, no iz HTZ-a očekuju porast broja turista u ovim dijelovima Hrvatske tijekom posezone.
Više od pola lanjskih brojki austrijskih turista
Što se austrijskih turista tiče, trenutno ih je u Hrvatskoj oko 40.000. Najveći broj njih boravi u Istri, odnosno u Rovinju, Poreču i Medulinu. Od 1. do 28. srpnja je u Lijepoj našoj zabilježeno 143.000 dolazaka i 908.000 noćenja turista iz Austrije, što je 54 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. „Očekujemo nastavak pozitivnih trendova s ovog tržišta na kojem se vrlo intenzivno promoviramo u dva smjera“, izjavio je Staničić i objasnio kako se u Austriji reklamiraju kampanjom s pozitivnim porukama te plasiranjem svih podataka i činjenica koji Hrvatsku prikazuju sigurnom destinacijom.
Istra: 47 posto austrijskih turista iz prošle godine
Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istre nam je potvrdio kako je ostvareno 60 posto dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, kada je lanjski srpanj bio i rekordni. Ivošević je izjavio kako je na ovogodišnje teške uvjete u turizmu uz epidemiološku situaciju najviše utjecao i veliki medijski pritisak od nekih inozemnih medija koji ne govore u prilog hrvatskom turizmu. Nijemci ostvaruju 82 prometa u odnosu na prošlu godinu, a Austrijanaca je 47 posto. Trenutno se u Istri nalazi 56.000 Austrijanaca. „Ne smijemo zaboraviti da je Istra prva u Europi među turističkim regijama koja je već krajem travnja bila praktički bez i jednog bolesnika na ovom području“, dodao je Ivošević.
Istra uskoro očekuje veliki broj njemačkih turista iz pokrajina Bavarske i Baden-Württemberga, gdje počinju školski praznici, a očekuju se rezultati koji će Istri biti „najbolja marketinška reputacija i promociju“.
Kvarner: 9.000 turista iz Austrije
Od početka godine do danas Kvarner je ostvario 54 posto noćenja, dok je srpanj u usporedbi s lani ostvario čak 68 posto noćenja. „Ako se okrenemo ka analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90%“, izjavili su iz kvarnerske TZ. Ukupno je otvoreno 70 posto hotela, a najveći broj noćenja je ostvaren u obiteljskom smještaju i kampovima. Kvarner bilježi i najveću posjećenost komercijalnih smještaja. Najviše su u lipnju bili posjećeni otok Krk, otok Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.
U srpnju Kvarner bilježi 54% dolazaka i noćenja austrijskih turista u odnosnu na prošlu godinu. Ukupno je bilo 33.000 dolazaka i 210.000 noćenja, a radi se o devet tisuća turista iz Austrije, potvrdila je direktorica Irena Peršić Živadinov.
Dubrovnik: 68 posto lanjskih Austrijanaca
Iz TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su nam potvrdili kako je do 25. srpnja ovu županiju posjetilo 68 posto austrijskih turista u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je iz Austrije boravilo 2.954 ljudi. Dubrovnik, Pelješac i otok Korčula su destinacije s najvećim brojem posjetitelja, a za posjetiti se savjetuju i otok Mljet te Elafiti u neposrednoj blizini Dubrovnika. Ova županija bilježi ukupno 630.421 noćenja do 25. srpnja, a najviše ih dolazi Njemačke, Poljske i Slovenije.
Split i Dalmacija: Cijene snižene 10-30 posto
U odnosu na prošli srpnja, ovogodišnji ima evidentiranih 382.000 dolazaka, što je 45 posto lanjske posjećenosti. Što se austrijskih turista tiče, evidentirano je 14.000 dolazaka, a od početka godine je zabilježeno 21.000 dolazaka posjetitelja iz alpske republike. Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je izjavio kako su cijene snižene od 10 do 30 posto, ovisno o smještaju i lokaciji. Našim čitateljima su preporučene mogućnosti posjete Skywalka na Biokovu, plaže Makarske rivijere, Zlatni rat u Bolu, Trogir, Ager na Hvaru, tvrđava Klis te Vis kao lokaciju snimanja mjuzikla „Mamma mia”. Stella se nije htio upustiti u bilo kakve prognoze ovogodišnjeg ljeta, jer bi to bilo „nezahvalno“, a službene brojke austrijskih turista se očekuju uskoro.
Zagreb: 10 posto više domaćih turista
Kao jednu od najmanje posjećenih županija ljeti spominje se Zagrebačka županija, ali vrijedi spomenuti kako je u ovom periodu u usporedbi s prošlom godinom zabilježen porast broja domaćih turista za 10 posto. Broj dolazaka je na razini 33 posto naspram prošle godine. Od početka godine je u Zagrebu boravilo 606 gostiju iz Austrije uz 1.098 noćenja, što je 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše su posjećeni Samobor, Velika Gorica i Jastrebarsko, koji su „ključni nosioci našeg turizma“, izjavila je direktorica Ivana Alilović.
Iz TZ-a su nam savjetovali web stranicu aroundzagreb.hr na kojoj se daju kreativni prijedlozi kako provesti nekoliko dana u Zagrebu i okolici. Kroz kampanju „Blizu grada, blizu srca” žele dovesti što veći broj kako stranih, tako i domaćih turista. Alilović je zadovoljna s trenutnom sezonom s obzirom na krizu oko pandemije. Naglaskom na multisektorskim povezivanjem se želi ostvariti ipak zadovoljavajući rezultat.
Antonio Šećerović
Foto: Hrvoje Photography | unsplash
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login