Austrija
ZAŠTITA VODA: Bečki povratak prirodi na primjeru uređenja potoka
Vodotok potoka Liesingbach u rubnom dijelu Beča, točnije u 23. bečkom okrugu Liesing, zbog ranije se pretjerane regulacije postupno vraća u svoje prirodno stanje.
Potok Liesingbach izvire u Bečkoj šumi i dug je oko 30 km, a kako u Beč ulazi kroz okrug Liesing, tako je po njemu dobio i svoje ime. Potok dalje teče kroz Bečku kotlinu u smjeru sjeveroistoka te se nakon 18,4 km ulijeva u rijeku Schwechat. U svom gornjem toku potok je reguliran slično kao i zagrebački potoci, no bečka je gradska uprava odlučila veći dio potoka vratiti u njegovo prirodno stanje.
- Potok Liesingbach prije i poslije projekta renaturalizacije / © Stadt Wien / MA 45
Kratka povijest regulacije potoka
Regulacija potoka Liesingbach najvećim je dijelom izvršena u razdoblju od 1947. do 1969. Korito potoka je prošireno i izravnano, dno spušteno, a voda velikim dijelom preusmjerena u kanale oborinskih voda. Preostale visinske razlike riješile su se izgradnjom vodnih stepenica, no provedene mjere zaštite od poplava nisu imale očekivani učinak – posebno za vrijeme velikih kiša.
Kako bi se poboljšala situacija, 1980-ih su izgrađene tri brane te je podignuta obala. Tom prilikom stvorene su i nove lokacije s vegetacijom te posađeno više tisuća grmova i stabala kako bi se poboljšali putovi duž obala.
Međutim, prijašnja pretjerana regulacija korita je u velikoj mjeri degradirala prirodni okoliš i narušila sam krajolik. Temeljem komparativnih studija u mnogim je slučajevima dokazano da regulatorne mjere imaju značajan utjecaj na sposobnost samočišćenja prirodnih vodotoka, a osim toga, dovode do gubitka staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta te trajne promjene ekosustava.
- Obnova korita potoka Liesingbach 2004. godine / © MA 45
Prva faza renaturalizacije
Novo stoljeće donijelo je i novo poimanje urbanističkog planiranja i vrednovanja vrijednih gradskih vodotoka, a veliku ulogu u vraćanju korita potoka Liesingbach u njegovo prirodno stanje imalo je i lokalno stanovništvo 23. bečkog okruga.
Prva faza renaturalizacije vodotoka potoka uz istodobno unaprjeđenje zaštite od poplava trajala je od 1997.-2016. godine. Tako su u vremenu od listopada 2014. do ožujka 2015. godine izvršeni i radovi u dužini od 450 metara, točnije između ulica Ambrossteg i Kaiser-Franz-Josef-Strasse, a dosad je u prirodno stanje vraćena polovica korita potoka u dužini od 9,2 km.
Provedene mjere uspješno su povećale kvalitetu vode i stvorile uvjete za održivu zaštitu od poplava te su svakako uljepšale taj dio Beča i učinile ga privlačnijim za lokalno stanovništvo i brojne izletnike. Osim toga, na potok su se vratile i mnoge životinjske i biljne vrste.
Za početak, uklonjena je kamena obloga korita te stvoreno nekoliko zavijutaka i proširenja s plitkom vodom. Obala potoka je spuštena, nanesen je prirodni sediment te premješteno kamenje i rizomi. Također, posađene su i reznice vrbe koje vrlo brzo puštaju korijenje, a s obzirom da mlade biljke brzo rastu, time se nova obala potoka dodatno učvrstila. Na višim dijelovima je posađeno oko 350 listopadnih stabala, uključujući vrste kao što su bazga, svib, gorski javor i crna joha.
Osim toga, duž desne strane obnovljenog korita potoka za lokalne je stanovnike uređena i nova pješačko-biciklistička staza, kao i nova drvena staza duž pritoka Dürre Liesing koji se ulijeva u Reiche Liesing kod Ambrosstega, do novog rekreacijskog područja.
- Obnova korita potoka Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis
Oživljeno područje potoka
Vraćanjem potoka u prirodno stanje stvoreno je stanište za razne male vodene organizme. U šljunku potoka sada obitavaju račići i ličinke mnogih vrsta insekata, primjerice, vretenaca, obalčara i vodencvjetokrilaša, koji su hrana za mnoge vrste riba i ptica.
- Na potok su se vratile brojne životinjske vrste / © Wiener Wildnis
Dublji dijelovi korita potoka predstavljaju pogodno stanište za veće ribe, dok su plići dijelovi posebno važni za mlade. Također, potok sada omogućuje i mriješćenje riba, kako uzvodno, tako i nizvodno. Zbog toga se vodotok potoka ne smije prekidati, a na području Ambrosstega je obnovljena vodna stepenica kako bi se omogućilo nesmetano kretanje riba. Zahvaljujući svemu tome u potoku Liesingbach očekuje se povratak autohtonih vrsta kao što su potočna pastrva (Salmo trutta fario), brkica (Barbatula barbatula), pijor (Phoxinus phoxinus) i peš (Cottus gobio).
- Bečki povratak prirodi – potok Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis
Druga faza počinje u listopadu 2020.
Sada slijedi provedba druge faze obnove na 9,2 km dugoj dionici između ulica Kaiser-Franz-Josefa Straße i Großmarktstraße. Renaturalizacija dijela Liesingbacha između trga Liesinger Platz i ulice Rudolfa-Waisenhorn-Gasse u 23. okrugu započet će u listopadu 2020. godine. Ova dionica duga je oko 300 metara i prvi je dio velikog projekta koji će omogućiti kvalitetniju zaštitu od poplava, bolju kvalitetu vode i, naravno, više zelenih površina. Projekt će u cijelosti biti završen do kraja 2027. godine.
Magistratski odjel Grada Beča za vode (MA 45) na ovom projektu surađuje s Institutom za inženjersku biologiju i uređenje okoliša (IBLB) sa Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (Universität für Bodenkultur Wien – BOKU). Temeljem višegodišnje suradnje uspješno su provedeni i brojni drugi projekti, poput uređenja vodotoka još jedne bečke rijeke – Wien (Wienfluss).
Projekt obnove korita potoka Liesingbach podržalo je austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodoprivrede u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i u sklopu nacionalnog plana upravljanja vodama, a čak 60 posto troškova financira upravo austrijska savezna vlada.
T.N. I EkoVjesnik
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login