Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.

Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.

Karolina Trumpu

Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.

Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.

Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.

Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.

U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.

Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.

Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.

Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’ 

Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.

Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata. 

S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance. 

Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.

Posljednje prognoze pokazuje da će Europa 4. studenog doživjeti prvi snažan hladni udar s naglim padom temperature i mogućim snježnim oborinama na niskim visinama. Međutim, ono što očekuje Europu, uključujući Italiju, u prosincu i tijekom cijele zime moglo bi biti daleko značajnije, prenosi DNEVNO.HR

Talijanski meteorolozi najavljuju da će nadolazeća zima biti jedna od najhladnijih u posljednjih 65 godina, s rekordno niskim temperaturama i ozbiljnim vremenskim promjenama. Stručnjaci ističu i utjecaj klimatskog fenomena La Niña te promjene u stratosferskoj dinamici, čime se dodatno potvrđuje mogućnost zimske sezone s izuzetno niskim temperaturama.

Prema najavama, prosinac bi mogao postati najhladniji mjesec u Italiji u posljednjih nekoliko desetljeća. Iako prognoze uvijek uključuju mogućnost promjena, predviđa se da će barometarski uvjeti preuzeti trend zahlađenja ne samo za Italiju već i za cijelu Europu. Na hladan početak zime snažno utječe nedavni fenomen „ESE Cold“ koji je krajem rujna prouzročio znatno stratosfersko hlađenje.

Moguća ekstremna hladnoća

Ova promjena u stratosferi utjecala je i na dinamiku troposfere, premda je učinak bio slabiji od očekivanog prema dosadašnjim znanstvenim uzorcima. Troposfera, naime, nije u potpunosti reagirala na hlađenje „odozgo,“ no znakovi klimatskog „uravnoteženja“ ukazuju na daljnje promjene.

Meteorološki stručnjaci također prate pokazatelje snažnog stratosferskog zatopljenja, što bi moglo dovesti do značajnog povratnog utjecaja na troposferu. Modeli ukazuju na mogući „MMW“ – Major Midwinter Warming – odnosno snažno zimsko zagrijavanje koje bi moglo destabilizirati polarni vrtlog i prouzročiti razne atmosferske posljedice. Iako samo stratosfersko zagrijavanje neće biti dovoljno za dolazak ekstremne hladnoće, mogući pomaci u poziciji polarnog vrtloga mogli bi dodatno pridonijeti zimskoj dinamici.

Dakle, što nam donosi prosinac? Prema trenutnim najavama, izuzetno hladne uvjete i mogućnost “hemisferskog preokreta” u temperaturnim trendovima diljem Europe. U svakom slučaju, ljubitelji zime imaju razloga za optimizam, dok stručnjaci nastavljaju pratiti pokazatelje i kretanja u stratosferi i troposferi, najavljujući zimu koja bi mogla podsjetiti na neka prošla, hladnija vremena.