Austrija
83 posto stanovnika Austrije strahuje od uskih grla u opskrbi energijom
83 posto stanovnika Austrije strahuje od uskih grla u opskrbi energijom kao rezultat rata u Ukrajini. Građane Austrije također zabrinjavaju poskupljenja hrane i energije (oko 90 posto) te globalne gospodarske posljedice rata (79 posto). To pokazuje istraživanje koje je u srijedu objavio Institut Gallup.
Samo jedanaest posto stanovništva smatra da je antiinflacijski paket savezne vlade dovoljan za ublažavanje rastuće inflacije. Vlada također ne stoji dobro kada je u pitanju opskrba energijom. Samo 17 posto smatra da se dovoljno radi na osiguranju opskrbe električnom energijom i plinom.
Zabrinutost zbog nedostatka energije dovela je do prihvaćanja prethodno ekološki kontroverznih izvora energije. Dok je u travnju 27 posto Austrijanaca bilo za energiju iz elektrana na ugljen, sada ih je za 39 posto. Većina (61 posto) pristaje na reaktivaciju elektrane na ugljen Mellach.
Za povećanje proizvodnje domaće nafte i plina zalaže se 72 posto. Nuklearne elektrane i dalje odbija većina stanovništva (76 posto), dok obnovljivi izvori energije i dalje uživaju visoku razinu odobravanja od 92 posto.
Ako pitate do koje mjere može ići energetska neovisnost nauštrb zaštite klime, stanovništvo je podijeljeno. 43 posto trenutačno daje prioritet energetskoj neovisnosti, a 45 posto zaštiti klime.
Eksplozija cijena energije dovodi u pitanje ekonomske mjere protiv Rusije. Javno odobravanje međunarodnih sankcija palo je sa 71 posto na početku rata na 60 posto danas.
Dok je krajem veljače 56 posto reklo da bi Austrija to trebala podržati, čak i ako zbog toga porastu cijene energije, trenutačno potporu tome daje samo 43 posto stanovništva.
Osim inflacije, sada postoji i strah od hladne zime. Mnogima je opskrba toplinskom energijom važnija od pitanja odakle dolazi.
Nešto više od polovice stanovništva pretpostavlja da će rat ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, kaže Andrea-Fronaschütz, direktorica austrijskog Gallup instituta.
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login