Prema ministru unutarnjih poslova Gerhardu Karneru (ÖVP), vrhunac deportacija zabilježen je u prvoj polovici 2024. godine. Izbrojano je 3.080 “dobrovoljnih odlazaka” i 3.473 “prisilnih udaljenja”, ukupno 6.553, šest posto više nego u istom razdoblju lani.

Prema Karneru, to je najveća vrijednost od osnivanja Saveznog ureda za useljeništvo i azil (BFA) 2014. godine. Prema podacima ministarstva, 44 posto svih prisilno deportiranih bilo je barem jednom osuđeno za kaznena djela.

Sirijski građani i Afganistanci također su deportirani, ali samo u treće zemlje. “Također moramo razgovarati o tome hoće li se deportacije također odvijati izravno u tim zemljama”, rekao je Karner.

Izrazio je svoje odobravanje poteza ministrice ustava Karoline Edtstadler (ÖVP) da pooštri osnove za isključenje iz azila i “dalje razvije” Ženevsku konvenciju o izbjeglicama fokusirajući se na njezinu srž, odnosno zaštitu ljudi u njihovom neposrednom susjedstvu.