Connect with us

Austrija

Zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom liječnici sada pozivaju na povratak maski

Objavljeno

na

Inicijativa liječnika u otvorenom pismu kritizira trenutno postupanje s pandemijom korone. Prije svega, nedostatak zaštitnih mjera za pacijente je veliki problem.

Liječnička komora pokazala je nevoljkost odgovoriti na inicijativu liječnika koji su u otvorenom pismu Bečkoj komori upozorili na posljedičnu štetu pacijentima zbog nepostojanja bilo kakvih mjera zaštite od korone.

“Neću sada ništa govoriti o ovoj temi, ima više kvalificiranih ljudi”, rekao je potpredsjednik Liječničke udruge Harald Mayer u utorak. Inicijativa poziva na, između ostalog, preventivne mjere, daljnje edukacije liječnika o Long Covidu i bolje informiranje stanovništva.

U otvorenom pismu koje je potpisalo 15 liječnika ističe se da su pacijenti – uključujući i ranjive osobe – “nesmetano” izloženi riziku od zaraze SARS-CoV-2 zbog nepostojanja bilo kakvih službenih zaštitnih mjera – kako u privatnoj praksi tako i u bolnicama.

“COVID-19 niti je prošao niti je bezopasna infekcija bez posljedica”, stoji u izjavi liječnika dr. Golda Schlaff koji je inicirao pismo koje je potpisalo nekoliko stručnjaka – uključujući voditelja Neuro-Covid ambulante u Evangeličkoj bolnici u Beču Uda Zifka, voditelja Odjela za internu medicinu i pulmologiju klinike Floridsdorf Arshanga Valipoura. i stručnjakinja za Long Covid Kathryn Hoffmann s MedUni Vienna.

Potrebna je “edukacija opće populacije”, posebice u pogledu potencijalne dugoročne štete od Covid infekcije. Suočavanje s pandemijom i upravljanje ovom zdravstvenom krizom je “apsolutno zastrašujuće”. “Ne možemo biti odgovorni za stalnu, neublaženu infekciju stanovništva neurotropnim virusom koji oštećuje krvožilne sustave, kao što je SARS-CoV-2, u kojem prethodna infekcija dugoročno ne štiti od daljnje infekcije”, rekao je potpisnici.

Već sada vidimo da ljudi gube godine zdravog života zbog infekcija i reinfekcija. Prekomjerna stopa smrtnosti također je stalno previsoka. Samo u Europi 36 milijuna ljudi postalo je kronično bolesno kao posljedica infekcije Covidom. “COVID-19 nije prehlada. Nije infekcija slična gripi. To je sistemska bolest koja oštećuje krvne žile i širi se samo respiratornim putem, putem aerosola.”

Predlaže se i obvezna daljnja edukacija medicinske struke na temu dugotrajnih/postkovidnih i sistemskih učinaka SARS-CoV2 na organizam. Medicinska struka bi također trebala preuzeti “ulogu uzora” i poduzeti mjere za zaštitu svih, kao što su korištenje uređaja za mjerenje CO2 u zatvorenim prostorima, dobra ventilacija, pročišćavanje zraka HEPA filterima, FFP2 maske kao i testiranje i izolacija u slučaju simptoma. COVID-19 bi se također trebao ponovno smatrati bolešću koju je potrebno prijaviti, smatraju potpisnici.

Potpredsjednik liječničkog zbora Mayer u utorak je na marginama konferencije za novinare bio oprezan u vezi s otvorenim pismom upućenim Bečkom liječničkom zboru. Kazao je da će se na jesen baviti tim pitanjem kao stručni zastupnik, ali sada ne želi dati stav.

Advertisement

Austrija

Kupila vinjetu u Austriji, a zatim dobila neugodno iznenađenje

Objavljeno

na

Počelo je kao predivan dan s dobrom prijateljicom, a završilo velikim problemom i visokim novčanim kaznama.

Andrea S. (ime poznato redakciji Heute) još uvijek nije preboljela incident koji se dogodio prošlog ljeta. Iako su prošli mjeseci, ona je i dalje ljuta. Najviše zbog toga što nije uspjela dobiti povrat novca.

Andrea i njezina prijateljica planirale su uživati u danu. Nakon što je pokupila prijateljicu, Andrea je vozila prema Salzburgu. Na putu je, kao i obično, na posljednjoj benzinskoj postaji prije zapadne autoceste u Mondseeu kupila dnevnu vinjetu za 8,60 eura.

No, nekoliko dana kasnije, stiglo je neugodno iznenađenje – pismo od Asfinaga s kaznom od 120 eura jer je zatečena na autocesti bez važeće vinjete.

“Nažalost, pogrešno je uneseno registarsko broj vozila”, objasnila je Andrea. Zaposlenik na benzinskoj postaji napravio je pogrešku, a ona sama nije provjerila je li uneseni broj točan.

Unatoč brojnim e-mailovima i telefonskim pozivima Asfinagu, nije bilo nikakvog popusta. Andrea je bila prisiljena platiti kaznu.

Asfinag je objasnio da je klijentima pri kupnji digitalne vinjete unaprijed prikazana potvrda s registarskim brojem, a korisnici moraju potvrditi točnost podataka prije nego što se vinjeta registrira.

Asfinag podsjeća korisnike da su odgovorni za unos točnih podataka i provjeru iste prije nego što potpišu potvrdu.

Nastavi čitati

Austrija

Beč ima drugi najbolji javni prijevoz u Europi

Objavljeno

na

Prema novoj anketi magazina “Time Out”, Beč se smjestio na drugo mjesto u Europi za javni prijevoz. U anketi su pitani lokalni stanovnici kako su zadovoljni javnim prijevozom u svom gradu, a Beč je postigao vrlo visoke ocjene.

Najbolje europske gradove za javni prijevoz

U istraživanju je sudjelovalo 18.500 ljudi iz različitih gradova, a na temelju njihovih odgovora sastavljen je rang listu. Na listi je 19 velikih gradova, a osam njih je iz Europe.

  • London (Engleska) zauzeo je prvo mjesto. Londonska podzemna željeznica (“Tube”) ima odličnu reputaciju, a 86 posto Londona ocijenilo je pozitivno.
  • Beč (Austrija) zauzeo je drugo mjesto u Europi. Javni prijevoz u Beču je jeftin, čist i brz, a 84 posto Bečana je zadovoljno, što Beč svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.
  • Zürich (Švicarska) je na trećem mjestu s 81 posto zadovoljnih građana. Posebno je pohvaljena “Zürich Card”, koja omogućava jednostavno korištenje javnog prijevoza.

Ostali gradovi u Europi s dobrim javnim prijevozom

  • Brighton (Engleska) je na četvrtom mjestu s 80 posto zadovoljnih korisnika javnog prijevoza, a posebno su pohvaljeni autobusni sustav i lakša pješačenja.
  • Edinburgh (Škotska) dijeli četvrto mjesto s Brightonom, s 80 posto zadovoljnih građana. Javni prijevoz u Edinburghu smatra se vrlo pouzdanim.
  • Oslo (Norveška) je na petom mjestu, s 79 posto zadovoljnih građana, a “Oslo Pass” omogućava jednostavnije putovanje.
  • Warschau (Poljska) također zauzima peto mjesto s 79 posto zadovoljnih, a pohvaljena je veličina tramvajske mreže.
  • Tallinn (Estonija), iako manji grad, ima dobro razvijen javni prijevoz koji je besplatan za građane, a 77 posto stanovnika je zadovoljno.
Nastavi čitati

Austrija

Ugostiteljima prijete velike kazne zbog neprijavljivanja napojnica

Objavljeno

na

U austrijskoj ugostiteljskoj industriji izbila je velika polemika zbog oporezivanja napojnica od strane ÖGK (Austrijska zdravstvena osiguravajuća kompanija). Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, napojnice su postale vidljive u bilancama, što ih čini lakšim za oporezivanje, a to je dovelo do visokih poreznih zahtjeva, na što su se mnogi ugostitelji pobunili.

Zakon o napojnicama izazvao bijes među ugostiteljima

Gastronomi, posebno u Beču, izrazili su ogorčenje zbog ove promjene, a isti stav ima i predstavnik ugostitelja iz Salzburga, Ernst Pühringer, donosi Salzburg Nachrichten. On je izvijestio o strogim inspekcijama i velikom broju pritužbi na ovu poreznu praksu. Mario Pulker, predsjednik sektora ugostiteljstva, zatražio je da napojnice ostanu oslobođene od poreza i doprinosa.

U Salzburg dolazi velika porezna prijetnja

Jedan od najdrastičnijih slučajeva dolazi iz Salzburga, gdje vlasnik restorana Sternbräu mora platiti više od 100.000 eura na temelju naplaćenih napojnica svojih zaposlenika. Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, koje sada čine više od polovice prihoda, restoran je suočen s velikim poreznim dugovanjem, prenosi Heute.

Povećana porezna opterećenja zbog kartičnih uplata

Prije nego što su napojnice počele biti plaćane karticama, iznos napojnica bio je teško uočljiv za porezne vlasti, te se procjena obavljala na temelju paušalnih iznosa. S obzirom na porast kartičnih uplata, sada se svaki iznos napojnice detaljno prati, što je rezultiralo znatno višim porezima za ugostitelje.

Pozicija ÖGK i mišljenje ugostitelja

ÖGK objašnjava da je oporezivanje napojnica u interesu zaposlenika jer doprinosi njihovoj mirovinskoj štednji. Međutim, Walter Veit, predsjednik Austrijske hotelijerske udruge, smatra da napojnica treba biti nagrada za dobar servis, a ne sredstvo za popunjavanje proračunskih rupa.

Nastavi čitati
LM