Sali Attia, političarka stranke SÖZ i nastavnica u bečkoj četvrti Favoriten, protivi se zabrani nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina, koja je u Austriji stupila na snagu 1. rujna. U razgovoru za PULS 24 zakon je kritizirala tvrdeći da djevojčice zbog njega mogu biti izložene društvenoj izolaciji. Pritom je nošenje marama kod vrlo male djece opisala prvenstveno kao dio procesa odrastanja i oblikovanja vlastitog identiteta.

Attia nošenje marame opisuje kao dio odrastanja

Govoreći o djevojčicama u dobi od sedam ili osam godina, Attia je rekla da dijete u početku može oponašati majku, tetu ili baku. Prema njezinu objašnjenju, dio tog procesa može biti i povremeno nošenje marame, odnosno njezino stavljanje i skidanje.

U toj interpretaciji ne spominje se mogućnost obiteljskog ili društvenog pritiska na djecu, što zagovornici zabrane navode kao jedan od razloga zbog kojih smatraju da je zakonska zaštita potrebna.

„Tako im uništavamo budućnost“

Attia je posebno kritizirala posljedice koje bi, prema njezinu mišljenju, zabrana mogla imati na djevojčice.

„Ako počnemo isključivati djevojčice, onda im uništavamo budućnost“, poručila je.

Zagovornici zakona, međutim, polaze od suprotnog argumenta. Smatraju da rano pokrivanje djevojčica može otežati njihovu integraciju i ograničiti njihovu slobodu razvoja, osobito kada je posljedica obiteljskog ili društvenog pritiska.

Zakon je uveden radi zaštite djevojčica

Nova zabrana vrijedi od 1. rujna i odnosi se na učenice mlađe od 14 godina u javnim i privatnim školama. Obuhvaća pokrivala za glavu kojima se „glava pokriva prema islamskim tradicijama“.

Ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr obrazložio je zakon potrebom zaštite „slobode razvoja i oblikovanja primjerene dobi djeteta“.

Za kršenje zabrane predviđene su mjere koje u početku uključuju razgovor s upravom škole, dok u krajnjem slučaju mogu uslijediti novčane kazne od 150 do 800 eura.

Zemaljska poglavarica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner zalaže se za još strože sankcije te je, prema navodima izvora, zatražila povećanje maksimalne kazne na 2.500 eura.

Pravna situacija još nije konačno razriješena. Prethodno podneseni zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu zakona odbačen je iz formalnih razloga.

Politička pozadina Sali Attije

Attijin nastup u javnosti nije ograničen samo na pedagoške teme. Riječ je o političarki koja je već sudjelovala na izborima i povezana je s lijevim političkim krugovima.

Na izborima za austrijski parlament kandidirala se na anticionističkoj listi GAZA, dok je na bečkim izborima 2025. bila vodeća kandidatkinja migrantske stranke SÖZ.

SÖZ je, prema navodima izvora, ranije blisko surađivao s listom GAZA, dok je Attia u jednom ranijem izvještaju povezana s mrežom koja zagovara nošenje hidžaba. U tom se kontekstu spominju i Europska udruga mladih, bliska pokretu Milli Görüş, te udruga Dar al Janub, koju Dokumentacijski centar austrijskog otpora (DÖW) svrstava među organizacije bliske antisemitističkom spektru.

Dio inicijative koja se protivi zabrani

Attia je također članica lijeve nastavničke inicijative „Schule brennt“, koja zajedno sa Socijalističkom mladeži, komunistima i drugim skupinama mobilizira protiv zabrane.

Organizatori su najavili i školski štrajk za 9. listopada, čime se protivljenje zakonu nastoji proširiti izvan političke rasprave i na škole.

Rasprava o zabrani tako se sve više širi izvan pitanja školstva. Dok njezini protivnici zakon smatraju oblikom diskriminacije i isključivanja djevojčica, austrijska vlada zabranu obrazlaže zaštitom djece, njihove slobode razvoja i sprečavanjem mogućeg pritiska na maloljetnice.