Zabrana nošenja islamskih marama za učenice mlađe od 14 godina u austrijskim školama stupila je na snagu u utorak. Ministrica za obitelj i integraciju Claudia Bauer (ÖVP) očekuje da će novi zakon ponovno biti osporen pred Ustavnim sudom, ali vjeruje da će ovaj put izdržati pravnu provjeru.
Koliko je djevojčica točno obuhvaćeno novim pravilima zasad nije poznato. Ministarstvo za obitelj i integraciju planira tijekom jeseni, zajedno s Ministarstvom obrazovanja, provesti istraživanje kako bi se utvrdio stvaran broj pogođenih učenica.
Prema riječima ministrice, trenutno ne postoji pouzdana baza podataka, već samo procjene stručnjaka.
U Beču bi zabrana mogla obuhvatiti više od 10.000 učenica
Procjene se, među ostalim, temelje na podacima iz Beča. Od oko 84.000 učenica mlađih od 14 godina u glavnom gradu, njih 41 posto pripada muslimanskoj populaciji. U Linzu taj udio iznosi 37 posto.
Podaci iz Njemačke, koje također navodi ministrica, pokazuju da više od trećine mladih žena nosi maramu.
Kada bi se ti podaci prenijeli na situaciju u Beču, prema procjeni Bauer, broj potencijalno pogođenih učenica bio bi znatno veći od 10.000.
„Dakle, ne radi se o pojedinačnim slučajevima“, izjavila je ministrica.
Predviđene kazne do 800 eura
Prije stupanja zabrane na snagu vlasti su nekoliko mjeseci posvetile informiranju škola i roditelja. Uprave škola i ravnatelji bili su upoznati s novim pravilima, a održavani su i roditeljski sastanci.
Bauer navodi da je bilo slučajeva i u ljetnim školama u kojima su majke svojim kćerima već na ulazu skidale maramu, iako zabrana u tom trenutku još nije bila na snazi.
Ministrica pritom ističe da je cilj prvenstveno pružiti podršku djevojčicama i ojačati njihovu samostalnost.
„Dobar je to zakon ako se djevojčice osnažuju te ako možemo ojačati njihovu vidljivost i samostalnost, posebno učenica“, poručila je Bauer.
Istodobno naglašava da se ne smije narušiti odnos povjerenja između učenica i nastavnika. „Nastavnici neće postati policajci u učionici“, rekla je.
Ako se zabrana ne poštuje, prvi korak bit će razgovor uprave škole s učenicom i njezinim roditeljima. Ako takav pristup ne urodi rezultatom, uključuje se obrazovna uprava koja može pozvati dodatne stručnjake. Tek ako ni tada ne dođe do prihvaćanja pravila, moguće su novčane kazne do 800 eura.
Ministrica očekuje novi postupak pred Ustavnim sudom
Austrijski Ustavni sud ranije je već ukinuo jednu verziju zabrane nošenja marama. Bauer tvrdi da su tadašnje odluke uzete u obzir prilikom izrade novog zakona.
Nova pravila sada vrijede i za privatne škole. Istodobno se želi spriječiti njihovo zaobilaženje kroz organiziranje kućnog obrazovanja.
Prema ministričinim riječima, učenicima koji slabo govore njemački gotovo je nemoguće prijeći na školovanje kod kuće.
Bauer naglašava da je zakon pripreman vrlo detaljno i uz uključivanje ustavnopravnih stručnjaka.
„Pripremili smo ga najbolje što smo mogli. Mjesecima smo o njemu pregovarali ne samo sadržajno, nego smo ga provjeravali do posljednjeg zareza. Uključeni su bili i ustavni pravnici“, rekla je.
Unatoč tome, ministrica očekuje da će novi zakon ponovno biti predmet sudskog postupka.
„Uvjerenja sam da će izdržati. Posljednju riječ ima Ustavni sud i ja sam realist. Čim budu izrečene prve kazne, uslijedit će osporavanje pred Ustavnim sudom“, poručila je Bauer.
Nova integracijska obveza trebala bi obuhvatiti i žene
Kada je riječ o starijim djevojkama i ženama, Bauer računa na planiranu obveznu integraciju. Prema njezinim riječima, mnoge žene koje bi mogle biti izložene pritisku ili ograničavanju u obitelji ne obraćaju se savjetovalištima zbog mogućeg nasilja ili kontrole partnera.
U pomoćne službe, smatra ministrica, mogle bi se uključiti tek kada dobiju obvezu sudjelovanja u tečaju jezika.
„Zato je zakon o obveznoj integraciji, po mom mišljenju, najvažnija mjera za žene u području integracije jer ćemo tako doprijeti do svih žena“, kazala je.
Bauer istodobno smatra da i muškarci moraju preuzeti veću odgovornost. Za prisilu i nasilje nad ženama već postoje odgovarajuće kaznene odredbe, dok bi dodatne mjere povezane sa zabranom marama trebale biti usmjerene i na mlađe muškarce koji su odrasli u patrijarhalnim strukturama.
U koaliciji još nema dogovora o integracijskom paketu
Planirani zakon o obveznoj integraciji još nije dobio konačnu političku potvrdu unutar austrijske vladajuće koalicije. Bauer navodi da je prijedlog iz njezina ministarstva spreman od početka godine.
Istodobno čeka prijedlog reforme socijalne pomoći. Ministrica socijalne politike Korinna Schumann (SPÖ) najavila je da bi nove mjere trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Prema planu, zakonodavni rokovi trebali bi početi teći u listopadu, nakon čega bi prijedlog trebao biti upućen u proceduru javnog savjetovanja.
Bauer odgovornost za kašnjenje prijedloga pripisuje Ministarstvu socijalne politike. Na navode o navodno napetom odnosu sa Schumann reagirala je kratko:
„Dobar odnos nije politička kategorija. Na kraju je važno ono što postignemo.“
Integracijski program mogao bi početi ranije
Planirani obvezni integracijski program trebao bi obuhvatiti osobe kojima je odobren azil, osobe sa supsidijarnom zaštitom, raseljene osobe iz Ukrajine te druge državljane trećih zemalja.
Ako za to budu osigurana dovoljna financijska sredstva, obveza bi se mogla proširiti i na tražitelje azila za koje postoji velika vjerojatnost da će dobiti zaštitu.
Za tu skupinu, prema riječima ministrice, mogle bi se uvesti i pripremne mjere za uključivanje na tržište rada, iako tražiteljima azila iz te skupine pristup tržištu rada još nije omogućen.
Austrijska vlada tako istodobno priprema provedbu nove zabrane nošenja marama i širi koncept obvezne integracije, dok se očekuje da će pravna valjanost zabrane uskoro ponovno biti predmet ustavnosudskog postupka.



