Connect with us

Austrija

Volkshilfe: Troškovi stanovanja sve više zabrinjavaju građane Austrije

Objavljeno

na

Povećani troškovi stanovanja više ne zabrinjavaju samo osobe u riziku od siromaštva. “Stambena kriza” će stoga biti jedan od najvažnijih izazova za buduću vladu, rekao je direktor Volkshilfe Erich Fenninger na današnjoj konferenciji za novinare.

Prema Volkshilfe Barometru, pitanje stanovanja je odlučujući čimbenik u izborima za dvije trećine stanovništva. Polovica je zabrinuta da si u budućnosti više neće moći priuštiti stan. Za mlađe od 15 do 29 godina ta je brojka čak 62 posto.

Za reprezentativno istraživanje Foresight instituta od 2. do 29. kolovoza osobno je ispitano 1029 osoba u dobi od 15 i više godina (raspon fluktuacije 3,1 posto).

Prema istraživanju, 84 posto smatra da bi država ponovno trebala stvoriti pristupačnije, socijalne stanove. Za to je i 70 posto ljudi s većim prihodima u kućanstvu od 3501 eura ili više. 78 posto želi trajno ograničenje najamnine. Fenninger se požalila da je ta tema još uvijek nedovoljno zastupljena u izbornoj kampanji.

Od 2010. najamnine u privatno iznajmljenim stanovima porasle su za 80 posto. “Sve više ljudi iz takozvane srednje klase dolazi u naše savjetovalište jer si jednostavno više ne mogu priuštiti smještaj”, rekla je direktorica Volkshilfe Wien Tanja Wehsely.

Fenninger je kritizirala da prepuštanje opskrbe “tržišnim silama” funkcionira samo za vrlo malo ljudi. Volkshilfe želi vidjeti jasnu promjenu paradigme buduće federalne vlade.

Kao hitnu mjeru, najamnine bi se morale zamrznuti na dvije godine, a trebala bi biti i reforma Zakona o najmu stanova i zabrana ugovora na određeno vrijeme. Špekulanti se moraju zaustaviti, primjerice porezom na špekulativne zarade od prodaje nekretnina.

Advertisement

Austrija

Ove stvari će u Austriji od 2025. godine sigurno poskupjeti

Objavljeno

na

By

Od 2025. mnoga će kućanstva morati očekivati ​​znatno veće troškove. Mnoge će cijene i porezi značajno porasti, a mjere olakšica prestaju. Mnoga kućanstva suočena su s dodatnim opterećenjem od nekoliko stotina eura.

Od 1. siječnja 2025. znatno će se povećati mnoge carine, porezi, naknade i cijene. To je, između ostalog, zbog činjenice da se diljem Austrije ukidaju mnoge mjere olakšica, a cijene i naknade značajno povećavaju. Moguća su povećanja i do 7,7 posto. Najveći dodatni troškovi proizlaze iz rasta cijena energije i električne energije. Vožnja automobila također će za mnoge ljude predstavljati znatno veći financijski teret. Za privatna kućanstva to od 2025. znači dodatno financijsko opterećenje od stotina ili čak tisuća eura.

Posljednjih mjeseci stopa inflacije je ujednačena ili pala u odnosu na prethodni mjesec. U studenom je iznosila “samo” 1,9 posto, ali opet polako raste. To ne znači da će cijene automatski pasti – inflacija samo neće rasti kao prije. Wifo prognoze trenutno predviđaju stopu inflacije od preko dva posto do kraja godine.

Blagdani kroativ

Porez na CO2 u Austriji se naplaćuje od 2022. To vrijedi za sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Oni sada moraju platiti ovu dodatnu cijenu po toni CO2 (ugljičnog dioksida) proizvedenog izgaranjem njihovog goriva.

Godišnja cijena po toni CO2

  1. 30,00 eura
  2. 32,50 eura
  3. 45,00 eura
  4. 2025 55,00 eura

Naplata od 30 eura po toni CO2 s uvođenjem cijena 2022. godine uzrokovala je povećanje cijena benzina i dizela do 9 centi po litri na crpkama. Prema procjenama stručnjaka, ove je godine već zabilježeno povećanje oko 12 do 13 lipa više.

Daljnje povećanje cijene CO2 za 10 eura po toni CO2 – odnosno na ukupno 55 eura – planirano je za 2025. godinu. Ovo povećanje poreza na CO2 povećalo bi cijene goriva za dodatna 2 ili 3 centa od siječnja 2025. Sveukupno, prema izračunu ARBÖ-a, litra dizela je od uvođenja poreza na CO2 poskupjela za 16,5 centi, a benzina za 15 centi.

Nova vinjeta u morskozelenoj boji bit će skuplja od 2025. Godišnja vinjeta poskupljuje za 7,7 posto na 103,80 eura. To znači da će od sljedeće godine prvi put biti iznad granice od 100 eura. Kao i do sada vrijedi do 14 mjeseci. Valjanost godišnje vinjete počinje od prosinca 2024. godine.

Standardni porez na potrošnju (NoVA) također bi se mogao povećati

U posljednje tri godine, NoVA za automobile (klasa M1) značajno se povećava svake godine. Iznos odbitka CO2 smanjen je s prijašnjih 112 g/km na 97 g/km 2024. godine. Istodobno je ograničenje kazne smanjeno s 200 na 155 g/km, a iznos kazne povećan s 50 na 80 eura. Povećana je i maksimalna porezna stopa s 50 na 80 posto. Zbog toga su novi automobili s posebno visokim emisijama postali znatno skuplji.

U sklopu eko-socijalne porezne reforme odlučeno je da će se, ovisno o procjeni, 2024. godine donijeti odluka o tome treba li iznos odbitka CO2 smanjiti za dodatnih tri g/km godišnje od 1. siječnja 2025. . Odluka o tome još se čeka. Ako se ova mjera doista provede, iznos odbitka ponovno bi pao na 94 g/km i poskupio automobile pri prvoj registraciji.

Koliki bi NoVA mogao biti od 2025. ako iznos odbitka za CO2 ponovno padne i porez se poveća, može se izračunati pomoću NoVA kalkulatora na Finanz.at.

Klima karta će biti skuplja

Prvi put nakon tri godine klimatska karta bit će skuplja od 2025. Cijena će porasti za 7,7 posto, odnosno sa sadašnjih 1095 eura na 1179,30 eura. Od sljedeće godine cijene obiteljske nadogradnje, koja omogućuje putovanje do četvero djece od šest do 15 godina, iznosit će 1.002,70 ili 1.297,80 eura. Omladinske, seniorske i posebne ulaznice s popustom bit će povećane s 821 na 884,20 eura.

Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Svatko tko kupi kartu s rokom valjanosti prije 1. siječnja 2025. i dalje će plaćati trenutnu cijenu prije povećanja, prenosi Finanz.at.

Kraj ograničenja cijena električne energije i subvencija

Od iduće godine postoji rizik značajnih dodatnih troškova zbog isteka subvencije cijene električne energije (kočnica cijene električne energije). Zbog ukidanja kočnice cijena struje i, između ostalog, dopunske subvencije za veća kućanstva, iznos računa za struju koji privatna kućanstva moraju sami plaćati ponovno će znatno poskupjeti.

Iako cijene električne energije trenutno padaju u cijeloj Austriji, troškovi koje moraju platiti privatnici i poduzeća značajno rastu. Za četveročlanu obitelj s prosječnom potrošnjom električne energije od 3500 kWh može se očekivati ​​dodatni iznos od oko 760 eura godišnje. AK izračunava prosječne dodatne troškove od preko 300 eura u cijeloj Austriji.

Ovo povećanje troškova uzrokovano je činjenicom da će ne samo biti ukinuta subvencija za troškove električne energije (price cap), već će se ponovno primjenjivati ​​obustavljene subvencije za obnovljive izvore energije, naknada za električnu energiju i mrežarina. Nakon uvođenja kočnice cijena električne energije u prosincu 2022. uz subvenciju do 30 centi po kWh (do 2.900 kWh potrošnje električne energije), od srpnja 2024. iznos je prepolovljen na 15 centi. Od siječnja 2025. bit će potpuno eliminiran.

Prema portalu za usporedbu tarife.at, usporedbom cijena električne energije možete uštedjeti do 850 eura na troškovima električne energije u 2025. godini.

Promjena tarifa mnogim se kućanstvima isplati

No, trenutno se čini da će cijene električne energije i dalje padati. Dakle, ako još uvijek imate skupu tarifu od preko 20 centi po kilovatsatu, mogli biste uštedjeti mnogo novca promjenom tarife sada.

Mnogi dobavljači električne energije nedavno su snizili nove tarife. Međutim, popusti za nove kupce mogu povećati potencijal uštede. Usporedbu tarifa također preporučuje E-Control.

Kako je izvijestio Finanz.at, od 2025. mnoge će naknade u Beču također porasti. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za opskrbu vodom, odvodnju i zbrinjavanje otpada u lipnju je porastao za 5,9 posto. To znači da je prekoračena granica od 3,0 posto, koja se smatra mjerodavnim pragom za povećanje. CPI čini osnovu za povećanje ovih poreza.

Osim toga, povećat će se i naknade za parkiranje u glavnom gradu savezne države. Parking karta za jedan sat ubuduće će biti povećana za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.

Cijene plina također rastu

Cijene plina također će osjetno poskupjeti od siječnja 2025. zbog viših mrežarina. I ovdje se mogu očekivati ​​stotine eura dodatnih troškova za pogođena kućanstva. Usporedba pružatelja usluga također može uštedjeti mnogo novca. Trebalo bi biti moguće do 1000 eura.

Daljnja povećanja moguća su zbog proračunskog deficita

Osim toga, moguća su daljnja povećanja zbog visokog proračunskog deficita. O mogućim mjerama restrukturiranja proračuna trenutačno se raspravlja u koalicijskim pregovorima. Već se priznaje da to neće biti moguće samo uštedama u državnom proračunu.

Wifo i IHS preporučuju povećanje poreza na mineralna ulja i ukidanje povlastice na dizel. Time bi opet poskupjela vožnja automobila. Trebalo bi ukinuti i klimatski bonus. Uostalom, ove bi godine to koštalo gotovo 2 milijarde eura. Agenda Austria već je na stol stavila razne prijedloge i izračune.

Ostale korisne informacije pronađite na kroativu.

Nastavi čitati

Austrija

Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja

Objavljeno

na

By

Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.

Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.

Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.

Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.

U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.

Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.

Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.

Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.

Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.

Nastavi čitati

Austrija

46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji

Objavljeno

na

By

U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.

Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.

Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.

Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky

VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.

Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.

Nastavi čitati
LM