Rasprava o najavljenom zabrani nošenja marame u školama u Austriji ulazi u novu, pravnu fazu. I prije nego što zakon uopće stupi na snagu, slučaj je već završio pred najvišom sudskom instancom u zemlji. Pet djevojčica u dobi između devet i dvanaest godina podnijelo je tužbu Ustavnom sudu, smatrajući da će buduća zabrana ozbiljno utjecati na njihova temeljna prava i svakodnevni život u školskom okruženju.

Prema planu vlade, od 1. rujna 2026. godine u školama bi trebao stupiti na snagu propis koji zabranjuje nošenje marame za djevojčice mlađe od 14 godina. Upravo ta odredba izazvala je snažne reakcije u javnosti i otvorila niz pitanja o granici između državne regulacije i vjerskih sloboda.

Slučaj je sada formalno pred Verfassungsgerichtshof, koji je potvrdio zaprimanje prvih prijava te ih trenutačno razmatra. Ako budu prihvaćene, o njima bi se moglo odlučivati tijekom godine. Sud zasad ne ulazi u meritum slučaja, već procjenjuje isključivo dopuštenost podnesaka.

U središtu pravne inicijative nalaze se djevojčice koje, zajedno sa svojim roditeljima, tvrde da maramu nose dobrovoljno i iz osobnog uvjerenja. Prema njihovom stajalištu, zabrana bi predstavljala izravno zadiranje u više temeljnih prava, uključujući pravo na jednakost, zaštitu privatnog života, slobodu vjere i savjesti, kao i slobodu izražavanja.

Dodatno se pozivaju i na pravo roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim vjerskim i svjetonazorskim uvjerenjima, ističući da država ne bi trebala intervenirati u tako osjetljivo područje osobnog identiteta i obiteljskog života.

Iako zakon još nije formalno stupio na snagu, obitelji koje su pokrenule postupak tvrde da je psihološki pritisak već sada prisutan. Smatraju da čekanje do početka primjene zakona nije realna opcija, zbog čega su odlučile pravnu zaštitu zatražiti unaprijed.

Najavljeni propis, koji bi trebao stupiti na snagu početkom školske godine 2026./2027., već mjesecima izaziva podijeljene reakcije u austrijskom društvu. Dok jedni smatraju da je riječ o mjeri zaštite djece i školskog prostora, drugi upozoravaju na moguće kršenje vjerskih sloboda i diskriminaciju.

U javnosti se istovremeno pojačava i politički pritisak, a odluka Ustavnog suda mogla bi postati presedan s dugoročnim posljedicama, ne samo za obrazovni sustav, već i za širu interpretaciju ustavnih sloboda u Austriji. Kako će sud odgovoriti na pitanje dopuštenosti ovih tužbi, moglo bi odrediti daljnji tijek jedne od najosjetljivijih društvenih rasprava u zemlji.