Hrvatska
Vlasnica apartmana otkrila koliko zarađuje u sezoni
Apartman, kako je otkrila na Redditu, iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. iznosila je 1315 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Mnogi o znatno većim plaćama mogu samo sanjati pa je tako korisnik Reddita upitao ima li ljudi iz Hrvatske koji zarađuju više od 40 tisuća eura mjesečno: “Jako me zanima kako u Hrvatskoj netko može zarađivati oko 50 tisuća eura ili više mjesečno, a da nisu apartmani, hoteli i slično.”
U komentarima su neki pisali kako takve iznose zarađuju nogometaši, plastični kirurzi i direktori banaka, a jedan je korisnik naveo kako poznaje nekoliko osoba koji zarađuju vrtoglave cifre: “Ima, osobno znam troje. Prvi vlasnik dobrog restorana, zaradi 700 tisuća eura godišnje. Drugi, vlasnik turističke agencije cca 500 tisuća eura godišnje, treći ‘apartmandžija’, ima nekih 20-ak apartmana, zaradi blizu 500 tisuća eura godišnje. U principu da toliko zaradiš, moraš imat nešto svoje, a što posluje izuzetno dobro. Radom za drugoga ne možeš doći ni blizu tih cifri”, prenosi Večernji list.
“Da netko zaradi toliko, nažalost mora nekog ili nekolicinu ljudi koji rade za takvog grdo izrabljivati, a to je tužna stvarnost sadašnjice…”, netko je komentirao, a potom se javila i vlasnica apartmana koja je otkrila koliko zarađuje.
“Sama iznajmljujem i čistim svoje apartmane. Što bi značilo da ne dajem agenciji 35% provizije i ne plaćam čistačice. Oko 10-12 tisuća zaradi se u sezoni, odnosno u četiri mjeseca otprilike po jednom apartmanu“, kazala je te pojasnila kako apartman iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone:
“Također mijenjam cijene za last minute bookinge, ali sve je u tom rangu više-manje. Moglo bi se reći da sam puna, ali zna se dogoditi da je apartman prazan dan ili dva. Prihvaćam rezervacije manje od 7 noćenja (uzmem ponekad i na 3 ako je rupa) i nisam postavila odlazak/dolazak subotom.”
Hrvatska
Austrijanci grade 40 milijuna eura vrijedne apartmane u Zadru
Austrijska turistička grupacija Falkensteiner Michaeler Tourism Group (FMTG) najavila je danas u Zadru daljnji razvoj turističkog naselja Punta Skale s gradnjom novih apartmana, u što ulaže 40 milijuna eura i planira ih završiti u 2025., izvijestili su iz FMTG-a.
FMTG je predstavio i sljedeće korake u razvoju i investicijama u Zadru, s naglaskom na suradnju s lokalnom zajednicom, u kojoj posluju od 2000. godine, a u protekle dvije godine su je pojačali s otvaranjem hotelskih sadržaja lokalnim gostima i unapređenjem kvalitete ponude i infrastrukture.
FMTG je, dodaju iz te kompanije, i važan poslodavac u zadarskoj regiji i u njoj trenutno radi 380 zaposlenika iz zadarskog kraja.
Na području Zadarske županije FMTG je osim u Punta Skala Resortu prisutan i s Falkensteiner Clubom Funimation Borik, hotelom Adriana, premium kampom Camping Zadar (pet zvjezdica), hotelom Iadera, kongresnim i sportskim centrom Fortis Club, apartmanima Senia u resortu Punta Skala itd.
Novih 88 premium apartmana počeli su graditi ove jeseni u naselju Falkensteiner Resort Punta Skala i bit će integrirani u infrastrukturu tog resorta te će nuditi da njihovi gosti koriste i hotelske sadržaje.
“Apartmani s dodatnim sadržajima globalni su trend. Prepoznali smo to već prije 20 godina i uspješno razvili naš proizvod Premium Living, apartmane integrirane u infrastrukturu Falkensteiner hotela. Ako ne koriste nekretninu za odmor, vlasnici je mogu ponuditi za daljnji najam preko nas, što im omogućuje dio povrata njihove investicije”, poručio je izvršni direktor FMTG-a Otmar Michaeler
Uvjeren je i da će potražnja za apartmanima s dodatnim sadržajima nastaviti rasti, dijelom i zbog trenda tzv. workation, da se apartmani mogu koristiti cijele godine za kombiniranje rada i opuštanja, kao i zbog sve veće popularnosti takvih apartmana među umirovljenicima.
Michaeler smatra i da takav koncept ima prednosti jer pomaže u izbjegavanju praznih kreveta (apartmani se mogu iznajmljivati kada ih vlasnici ne koriste) i jer vlasnici apartmana provode više vremena u Zadru u godini, gdje i troše, idu na izlete i sl., što po njemu stvara dodatnu vrijednost za regiju.
“Zadar i Hrvatska općenito nisu destinacije za masovni turizam jer su naprosto premali, a i prelijepa smo zemlja i moramo svoj turizam razvijati kvalitetno i cjelogodišnje”, kazala je na predstavljanju novosti FMTG-u za Zadar direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun.
“Turizam je preuzeo primat kao glavna grana i moramo ga razvijati na održiv način. Ovakav razvoj hotela i apartmana ide tome u susret jer je osmišljen za ljude koji će tu boraviti duže i koji će više živjeti sa zajednicom”, dodala je.
Hrvatska
Hrvatska: Cestrina ostaje ista kao u ljetnoj sezoni
Hrvatske autoceste (HAC) izvijestile su u ponedjeljak da za osobna vozila cestarina ostaje ista kao u ljetnoj sezoni, te se neće kao prošlih godina vraćati na izvansezonske cijene.
Zagrebački holding prvo polugodište završio s gubitkom od 21,02 milijuna eura
Sezonske cestarine HAC primjenjuje od 1. srpnja do 30. rujna i one su deset posto veće od onih izvan sezone. Sada te cijene za osobne vozila ostaju i nakon 30. rujna. Cestarina za teška vozila ostaje ista.
U HAC-u to pravdaju velikim povećanjem troškova i izgradnje.
“U vremenu velikog povećanja troškova održavanja i izgradnje, Hrvatske autoceste moraju korigirati cijene cestarine kako bi se osigurala financijska stabilnost”, ističu iz HAC-a.
Navode kako se izuzev sezonskih cijena cestarine kroz tri ljetna mjeseca, koje su uvedene 2017. godine kao jedna od mjera financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, ali koje se četiri godine (tijekom i nakon COVID krize) nisu primjenjivale, cijena cestarine nije mijenjala od 2012. godine.
“S ovom promjenom jedinična cijena cestarine za osobna vozila ostaje na razini sezonskih cijena cestarine”, naglašavaju iz HAC-a.
Podsjećaju i kako je HAC ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu u konverziji cijene cestarine zaokruživao iznose na niže cijene cestarine, te da je smanjena i cijena ENC uređaja na 15 eura.
Korisnicima tih skupina uz plaćanje cestarine ENC-om i dalje je na raspolaganju stoje stimulativni modeli s popustom do 33,48 posto.
Hrvatska
Svi hrvatski policajci imat će kamere na odorama
Svi uniformirani pripadnici hrvatske policije na svojim odorama nosit će kamere čija će upotreba biti obvezna prilikom svake intervencije, piše tportal.
Projekt nabave ovog sustava i opremanja policajaca započet će tijekom iduće godine. U proračunu Ministarstva unutarnjih poslova za iduću godinu bit će predviđena sredstva za ovu namjenu.
“Snimanje intervencija prije svega će služiti zaštiti policajaca od neopravdanih optužbi na njihov račun, a onda i zaštiti građana od eventualnog prekoračenja ovlasti i prekomjerne upotrebe sile”, objasnio je jedan od sugovornika tportala.
Ovaj projekt, kako je najavljeno, bit će predstavljen javnosti u idućim tjednima.
U rujnu 2015. godine najavljen je projekt e-policija. Policija je na odorama trebala imati kamere koje će snimati njihova postupanja prema građanima. Snimka se, prema tadašnjim najavama, trebala tri mjeseca čuvati u arhivi. Građane kojima prilaze i s njima započinju razgovor moralo se upozoriti da se razgovor snima kamerom.
Sustav je, naime, tada uspostavljen na 10 lokacija – u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave, i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj – a na svakoj lokaciji činio ga je e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimaka.
U listopadu te godine krenule su i ophodnje policije s kamerama, a tada je na posebnoj konferenciji za novinare predstavljen sustav upravljanja policijskim kamerama.
“Osnovni cilj i svrha korištenja kamera, odnosno snimanja policijskih postupanja, zaštita je policijskih službenika od neutemeljenih pritužbi građana, čime se stvara negativna slika policije u javnosti i ako je postupanje obavljeno u skladu s važećim propisima i pravilima struke, a s druge strane i zaštita građana od eventualnih pogrešnih i protupravnih postupanja policijskih službenika”, objašnjeno je na posebnoj konferenciji za novinare.
Osim kamera na odorama policajaca, tada je puštena u rad i posebna aplikacija za građane. Ideja je bila da sami građani snime neko kazneno djelo i to odmah pomoću aplikacije šalju policiji čiji su djelatnici u najbližem operativno-komunikacijskom centru istog trenutka trebali moći vidjeti fotografiju ili snimku te reagirati u pravo vrijeme i uhititi počinitelja. No, građani su htjeli snimati i samu policiju, a policija se više puta bunila zbog toga što ih građani snimaju.
Naime, opći sindikat MUP-a i Policijska uprava karlovačka izdali su zajedničko priopćenje u kojem su reagirali zbog navodne štete ugledu policije, i to zato što su ih građani snimali, a snimke su, osim u sustav za prijavu, izlazile u javnost. Policajci su negodovali, sindikati su se bunili, no kamere su snimale. Definitivan kraj i jednog i drugog projekta dogodio se samo par mjeseci poslije, u prosincu 2015. godine.
Šira javnost prisjetit će se da je u to doba MUP objavio snimku jedne intervencije u Osijeku, kada je policajac brutalno postupio prema starijoj ženi koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo. Nakon toga službenih snimaka uglavnom nije bilo u javnosti.
