Austrija
Većina stanovnika Austrije smatra da je rad u “fušu” sasvim u redu
Gotovo dvije trećine stanovnika Austrije neprijavljeni rad smatra prihvatljivim “sitnim prekršajem”, iako to svake godine državni proračun košta milijarde eura.
Rad na crno i dalje je na vrhu prihvaćenih “sitnih prekršaja” u Austriji – gotovo dvije trećine (63 posto) stanovnika Austrije smatra da je u redu da se stvari rade na taj način. Više od trećine (37 posto) stanovništva smatra da to nije ispravno. Pokazuje to reprezentativno istraživanje koje je naručio ekonomist iz Linza i stručnjak za neprijavljeni rad Friedrich Schneider.
Austrijanci najčešće obavljaju električarske radove i popravke automobila. Ali i njega, ljepota i masaže ili aktivnosti oko kuće i vrta, kao i podučavanje, također su popularna područja u radu na crno.
Gotovo dvije trećine ispitanih reklo je da mnoge stvari postaju pristupačne tek radom na crno. Svaki drugi kao razlog za rad na crno naveo je visoko porezno opterećenje. Samo 4 posto smatra da to trebaju prijaviti. 79 posto od 1000 ispitanika smatra da država rasipno raspolaže novcem od poreza.
Schneider procjenjuje ovogodišnji opseg rada na crno na 34,5 milijardi eura, odnosno oko 7,5 posto službene gospodarske proizvodnje. To je povećanje od 1,25 milijardi ili 3,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Prema Schneideru, siva ekonomija također služi kao tampon za gubitke prihoda zbog inflacije i viših cijena energije. Dvije trećine dodane vrijednosti koju generiraju bundleri dolaze od ljudi koji su samozaposleni ili zaposleni na službenim poslovima i koji plaćaju poreze i pristojbe, ali ne plaćaju porez na prekovremeni rad “na crno”. 16 posto propale vrijednosti otpada na organizirani kriminal, primjerice u prostituciji ili građevinarstvu, a 17 posto na službeno nezaposlene i prijevremene umirovljenike.
Prema riječima ekonomista, 40 posto propalih djelatnosti nije niti traženo u službenom gospodarstvu i po službenim cijenama. Mnoge kuće i domovi u kojima žive vlasnici ne bi postojali da nije bilo rada na crno. Osim toga, dvije trećine novca zarađenog na taj način vratilo bi se u službeno gospodarstvo u Austriji.
Najveći gubitnik je država koja godišnje gubi poreze i prije svega doprinose od 1,5 do 2,5 milijardi eura. Međutim, prema Schneideru, porezni gubici bili bi ograničeni jer bi se nezakonito zarađeni novac odmah ponovno potrošio u službenom gospodarstvu. Još jedan gubitnik su društva za zdravstveno osiguranje, koja moraju snositi veće troškove uzrokovane dodatnim nesrećama ili nesposobnošću za rad.
Kao mjeru ekonomske politike za suzbijanje rada na crno Schneider predlaže nastavak porezne olakšice kućanskih usluga i ulaganja u kućanstvo u iznosu od 2000 eura po kućanstvu godišnje. Bonus za obrtnike smanjuje neprijavljeni rad za 900 milijuna eura godišnje. Još jedna učinkovita mjera bila bi smanjenje troškova rada koji nisu povezani s plaćom. Tvrtke koje rade na crno ili dopuštaju da se radi na crno treba isključiti iz javnih ugovora na 3 do 5 godina.
U europskoj usporedbi i mjereno bruto domaćim proizvodom, u Austriji je malo neuspjeha. Udio neprijavljenog rada u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji jednako je nizak u Nizozemskoj i Luksemburgu.
Austrija
Tučnjava u popularnom bečkom Lugner Cityju (VIDEO)
Nasilne scene dogodile su se u ponedjeljak u jednom od najpopularnijih bečkih trgovačkih centara. Fizički su se posvađala dva muškarca.
U ponedjeljak oko 14.45 došlo je do žestoke svađe između nekoliko muškaraca u gradu Lugner. Dvojica koji su se svađali očito su željeli sukob riješiti šakama. Treći je pokušao razdvojiti dvojac dok je jedan od njih dvojice zgrabio metalni stalak.
U sljedećem trenutku čovjek u bijeloj jakni šutnuo je protivnika i oborio ga na tlo. Samo se nogama mogao braniti dok je ležao na leđima. U međuvremenu se umiješala i jedna hrabra žena kako se nešto gore ne bi dogodilo, što pokazuje snimka objavljena na Heute.
Očito je zalaganje žene i muškarca urodilo plodom, jer niti jedan od dvojice boraca u tučnjavi nije teže ozlijeđen. Nije poznato oko čega je bio spor.
Austrija
Bh. državljanin radio u Austriji, prijavio djecu kod sebe, a oni živjeli u BIH
1,7 milijuna eura: Tolika je šteta u štajerskim slučajevima koje je SOLBE obrađivala prošle godine. Od 447 osumnjičenika, 158 su bili Austrijanci.
Prije samo nekoliko dana bila je dostupna štajerska bilanca prijevara sa socijalnim naknadama u 2022., a sada i nacionalna. Ovdje su brojke veće za Štajersku – mnoga socijalna davanja (kao što su naknade za nezaposlene) nisu stvar države, nego savezne vlade.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je brojke u odgovoru na upit FPÖ-u. Konkretno, “Radna skupina za prijevare u socijalnoj skrbi” bavila se prošle godine 421 sumnjivim slučajem u Štajerskoj s ukupnim gubitkom od 1,7 milijuna eura. Time je pogođeno 447 osumnjičenika. Najzastupljeniji narodi u prijevarama: 158 Austrijanaca, 68 Bh. državljana, 40 Hrvata, 25 Rumunja i 22 Sirijca.
Bh. državljanin koji radi i živi u zapadnoj Štajerskoj prijavio je svoje troje djece kod sebe – a oni su u stvarnosti živjeli s njegovom ženom u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo financija je dakle pogrešno doznačilo 20.827,20 eura obiteljskog dodatka.
“Iz odgovora na upit jasno je da većina osumnjičenih dolazi iz inozemstva”, kaže član Nacionalnog vijeća FPÖ Hannes Amesbauer. “Potrebno je više kontrolnih tijela kako bi se ovakvi slučajevi mogli bolje prevenirati. Osnivanje geodetske službe na razini Štajerske državne uprave bilo bi iznimno važno. U svakom slučaju, policija radi jako dobar posao na ovom području.”
Austrija
Obiteljski dodatak u Austriji, isplate u prosincu
Mnoge obitelji u Austriji već ovaj mjesec čekaju na isplatu obiteljskog dodatka – također zbog financijskih poteškoća u božićno vrijeme. Kada će novac stići u prosincu i kako će izgledati novi iznosi isplata nakon povećanja 2025. možete saznati ovdje.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljski doplatak. Povlastice tzv. Fonda za naknadu tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i naknade za brigu o djeci, među najvažnijim su uslugama potpore obitelji.
Plaćanje se vrši mjesečno od 6. u mjesecu. Međutim, datumi mogu varirati zbog vikenda ili državnih praznika.
Datumi isplate u prosincu 2024
Obiteljski doplatak (prosinac 2024.) 6. prosinca 2024. (petak)
Od 1. siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji bit će povećani za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Zbog toga se, između ostalog, povećavaju iznosi plaćanja po djetetu, kao i iznosi za maturu i odbitke za brata i sestru.
Za obitelji to konkretno znači povećanje s dosadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, povećat će se i porezna olakšica za djecu koja se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom na 70,90 eura. To rezultira do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To je 142,80 eura više obiteljskog dodatka svake godine.