Austrija
Uskoro se uvode se novi sustavi na granice – EES
Na razini Europske unije (EU) 10. studenog kreće uspostava Entry/Exit sustava (EES) na graničnim prijelazima za putnike iz trećih zemalja. Svi oni će prije prelaska granice morati dati otiske četiri prsta i skenirati lice
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od davanja otisaka, a svaki put kada ponovno uđu ili izađu iz EU-a, državljani trećih zemalja uz provjeru dokumenata potvrdit će identitet prikazom lica.
poster
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, a predviđeno je da se čuvaju tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka. Podaci će, prema podacima sa službene stranice EU-a, biti dostupni graničnim tijelima, tijelima koja izdaju vize i onima odgovornima za nadzor toga zadovoljava li osoba koja nije državljanin članice EU-a uvjete ulaska ili boravišta.
Kao razlog za uvođenje EES-a Unija je navela želju za modernizacijom upravljanja svojim vanjskim granicama te borbu protiv terorizma i teških kaznenih djela.
Naime EES će zamijeniti trenutačni sustav ručnog otiskivanja pečata jer je dugotrajan, a ni ne pruža pouzdane podatke o prijelazima granice niti otkriva osobe koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka.
Premda trenutačni sustav provjere dugo traje, može se očekivati da će novi biti još dugotrajniji, što bi moglo stvoriti nove gužve na ionako ‘gužvovitim’ hrvatskim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH, napose u vrijeme godišnjih odmora i blagdana. Gužve se mogu očekivati i u zračnim lukama, posebno na letovima s velikim brojem državljana Velike Britanije ili na prekooceanskim letovima, pa bi sve to moglo stvoriti dodatne probleme prilikom graničnih kontrola. EES se, dakako, ne odnosi na građane Hrvatske, ali ni na Hrvate s dvojnim državljanstvom.
Uvođenje ETIAS-a
Šest mjeseci kasnije uslijedit će uvođenje Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS), a on će zahtijevati od državljana Ujedinjenog Kraljevstva te onih iz drugih zemalja izuzetih od viza, kao što su SAD, Australija i Kanada, da podnesu zahtjev za izuzeće prije ulaska u EU.
ETIAS će tražiti od građana da podnesu zahtjev za odobrenje putovanja, za što će morati platiti naknadu od sedam eura prije ulaska u šengensko područje, koje uključuje 27 država članica EU-a, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Zahtjev će vrijediti tri godine ili dok ne istekne putovnica za posjet bilo kojoj od zemalja članica Schengena. Naknadu neće morati platiti podnositelji zahtjeva koji su u trenutku njegova podnošenja mlađi od 18 ili stariji od 70 godina. U EITAS će se moći registrirati putem weba te ne predviđa uzimanje otisaka prstiju i biometriju, a ne primjenjuje se na državljane EU-a, pa tako ni Hrvatske.
Austrija
U Austriji dva mladića napala i iskoristila staricu, radi se od državljanima BiH i Hrvatske
Nakon silovanja 76-godišnje žene u Möllersdorfu (Donja Austrija) tijekom vikenda, dvojica muškaraca odvedena su u zatvor Wiener Neustadt. Dvojac u dobi od 21 i 29 godina u subotu je umirovljenicu uvukao u automobil i zlostavljao je.
Policiju je nazvao svjedok. Muškarci su uhićeni, potvrdili su u ponedjeljak policija i državni odvjetnik Wiener Neustadta. Državna kriminalistička policija provodi istragu.
Prema pisanju Kurira, osumnjičeni su bosanskohercegovački i hrvatski državljanin koji su vjerojatno bili pod utjecajem alkohola i droga. Priča se da je dvojac prišao ženi na ulici u gradu Traiskirchenu.
Državno tužiteljstvo u Bečkom Novom Mjestu zatražilo je određivanje istražnog zatvora, rekao je glasnogovornik Erich Habitzl. Odluka je planirana za poslijepodne, rekla je na zahtjev glasnogovornica suda Birgit Borns.
Austrija
Austrija: Evo gdje vrebaju radari u Beču
U 2023. u prometnim nesrećama diljem Austrije poginulo je 396 ljudi. Povreda prednosti prolaska i ignoriranje crvenog svjetla i dalje su česti uzroci nesreća u cestovnom prometu, s udjelom od 25 posto. Ti su prekršaji trenutno na drugom mjestu među glavnim uzrocima nesreća u cestovnom prometu, podaci su Povjereničkog vijeća za sigurnost cestovnog prometa (KFV). Trend je u porastu.
Pješaci i vozači e-skutera posebno često ignoriraju crvena svjetla na semaforu: 15 posto ispitanih pješaka i 10 posto ispitanih vozača e-skutera kažu da prelaze ulicu ili raskrižje kada je crveno najmanje dva do tri puta tjedno pokazuje istraživanje KFV-a.
Policija je relativno nemoćna protiv ovih crvenih prijestupnika – osim ako policajci ne uhvate građane in flagrante delicto. Za borbu protiv automobila i motociklista koji ignoriraju semafore, u Beču postoji šest fiksnih kamera za kontrolu na crvenom semaforu koje vrebaju prometne prekršitelje na gradskim ulicama:
➤ na Schottenringu u blizini Franz-Josefs-Kai
➤ kod Reinprechtsdorfer Straße – Schönbrunner Straße prema Matzleinsdorfer Platz
➤ na raskrižju Universitätsstrasse i Währinger Strasse prema Maria-Theresien-Strasse
➤ na Währingerovom pojasu blizu Nußdorfer Straße prema Heiligenstädter Straße
➤ na raskrižju Altmannsdorfer Straße – Sagedergasse prema gradu
➤ na Neubaugurtelu u blizini Felberstrasse u smjeru Mariahilfer Belta.
Sustav bljeska 26 crvenih drivera dnevno
Bečki “master blitzer” je objekt na Neubauzeile neposredno prije Westbahnhofa, doznaje “Heute” od bečke policije na upit. U 2023. uhvatila je ukupno 8476 “crvenih prijestupnika” (vozače koji ignoriraju crveno svijetlo) – to je oko 23 dnevno. Ove godine sustav je na putu za rekord: do kraja listopada bilo je 7812 bljeskova, što je 26 crvenih svjetala svaki dan. Usput, “fotka za uspomenu” košta od 70 eura. Semafor “košta” prometne prekršitelje oko 600.000 eura godišnje.
Austrija
Unatoč krizi u Austriji hrpa slobodnih radnih mjesta, ovo su oglašeni poslovi
Unatoč tome što u Austriji veliki broj tvrtki ima problema sa poslovanjem i dalje je veliki broj tvrtki koje traže radnike. Naime, prema zadnjoj objavi AMS-a u Austriji je trenutačno slobodno više od 150.000 radnih mjesta. Za one koji traže posao donosimo pregled poslova po branšama.
Ovo su slobodna radna mjesta po branšama u Austriji:
Građevinarstvo, pomoćni građevinski obrt, drvo, tehnika gradnje: 10.667
Rudarstvo, sirovine, staklo, keramika, kamen: 5.205
Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost: 14.758
Kemija, biotehnologija, hrana, plastika: 1.198
Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije, IT: 23.081
Trgovina, logistika, transport: 25.878
Poljoprivreda, hortikultura, šumarstvo, okoliš: 1.239
Strojarstvo, automobili, metal: 18.246
Mediji, grafika, dizajn, tisak, umjetnost, obrt: 605
Računovodstvo, kontroling, porezi: 4.544
Poslovi čišćenja, održavanja domaćinstva, polukvalificirani i nekvalificirani poslovi: 5.785
Socijalna, zdravstvena, njega ljepote: 18.737
Tekstil, odjeća, moda, koža: 169
Turizam, ugostiteljstvo, slobodno vrijeme: 14.602
Znanost, obrazovanje, istraživanje i razvoj: 4.121
Zaštita, sigurnost, nadzor: 406
