Connect with us

Religija

Urbi et orbi: Uskrsna poruka pape Franje

Objavljeno

na




“Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2021.

Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Sretan i miran Uskrs!

U svakom kutku svijeta danas se iznova razliježe navještaj Crkve: “Isus, raspeti, uskrsnu kako je rekao. Aleluja”.

Navještaj Uskrsa ne pokazuje neko priviđenje, ne otkriva čarobnu formulu, ne pokazuje put bijega pred teškom situacijom kroz koju prolazimo. Pandemija je još uvijek u punom jeku; socijalna i ekonomska kriza vrlo je teška, posebno za najsiromašnije; usprkos tome – i to je skandalozno – oružani sukobi ne jenjavaju, a vojne se arsenale jača. To je današnja sablazan!

Suočeni s tom složenom stvarnošću ili, bolje rečeno, usred te složene stvarnosti, navještaj Uskrsa u nekoliko riječi sadrži događaj koji daje nadu koja ne postiđuje: “Isus raspeti uskrsnu”. Ne govori nam on o anđelima ili sablastima, nego o čovjeku od krvi i mesa, s licem i imenom: Isus. Evanđelje svjedoči da je taj Isus, raspet pod Poncijem Pilatom jer je rekao da je Krist, Sin Božji, treći dan uskrsnuo, prema Pismima, a kao što je i sam prorekao svojim učenicima.

Raspeti, a ne netko drugi, je uskrsnuo. Bog Otac uskrsnuo je svog Sina Isusa jer je do kraja izvršio njegovu volju za spasenjem: uzeo je na sebe našu slabost, naše nemoći, samu našu smrt; trpio je naše boli, nosio je teret naših bezakonja. Zato ga je Bog Otac uzvisio i sada Isus Krist živi vječno, on je Gospodin.

Svjedoci iznose jedan važan detalj: uskrsli Isus nosi utisnute rane na rukama, nogama i boku. Te su rane trajni pečat njegove ljubavi prema nama. Svaki onaj tko podnosi tešku kušnju, u tijelu i duhu, može naći utočište u tim ranama, primiti preko njih milost nade koja ne postiđuje.

Uskrsli Krist nada je za one koji i dalje trpe zbog pandemije, za bolesnike i one koji su izgubili voljenu osobu. Neka im Gospodin udijeli utjehu i podupre napore liječnika i medicinskih sestara i tehničara. Svi, a posebno najslabiji, trebaju pomoć i imaju pravo na pristup potrebnoj njezi. To je još očitije u ovom vremenu kada smo svi pozvani boriti se protiv pandemije, a cjepiva su od ključne važnosti u toj borbi. U duhu “internacionalizma cjepivâ”, pozivam stoga cijelu međunarodnu zajednicu na zajedničko predano zalaganje kako bi se prevladalo kašnjenja u njihovoj distribuciji i ubrzalo njihovo dijeljenje, posebno kada je riječ o najsiromašnijim zemljama.

Raspeti i Uskrsli utjeha je onima koji su ostali bez posla ili prolaze kroz ozbiljne ekonomske teškoće i lišeni su odgovarajuće socijalne zaštite. Neka Gospodin nadahne javne vlasti u njihovim djelovanjima tako da se svima, posebno obiteljima koje su u najvećoj potrebi, pruži potrebna pomoć za adekvatno uzdržavanje. U pandemiji se nažalost dramatično povećao broj siromašnih ljudi i očaj tisuća ljudi.

»Svi oni koji su pogođeni bilo kojim oblikom siromaštva imaju potrebu za novom nadom«, govorio je sveti Ivan Pavao II. prigodom svog putovanja na Haiti. Upravo dragom haićanskom narodu upućujem danas svoj pozdrav i riječi ohrabrenja da ne pokleknu pod teretom nevolja, nego s povjerenjem i nadom gledaju u budućnost. Rekao bih da posebno moja misao ide predraga braćo i sestre iz Haitija vama, da sam vam blizu. Želio bih da se problemi riješe jednom zauvijek.

Uskrsli Isus nada je i mnogim mladima koji su prisiljeni već duže vrijeme ne pohađati školu ili sveučilište i ne provoditi vrijeme sa svojim prijateljima. Svima nam je potrebno živjeti stvarne ljudske odnose, a ne samo virtualne, posebno u životnoj dobi u kojoj se formiraju karakter i osobnost. Čuli smo prošlog petka na križnom putu s djecom, blizu sam mladima iz cijeloga svijeta. Izražavam svoju bliskost mladima iz cijeloga svijeta i, u ovom času, posebno mladima iz Mjanmara, koji se zalažu za demokraciju, trudeći se mirnim putem da se čuje njihov glas, svjesni da mržnju može odagnati samo ljubav.

Neka svjetlo Uskrsloga bude izvor preporoda za migrante koji bježe od rata i bijede. Na njihovim licima prepoznajemo nagrđeno i napaćeno lice Gospodina koji se uspinje na Kalvariju. Neka im se ne uskrate konkretni znakovi solidarnosti i ljudskog bratstva, tog zaloga pobjede života nad smrću koju slavimo na današnji dan. Zahvaljujem zemljama koje velikodušno prihvaćaju patnike koji traže utočište, posebno Libanonu i Jordanu, koji su primili mnoštvo izbjeglicâ koji su pobjegli od sirijskog sukoba.

Neka libanonski narod, koji prolazi kroz razdoblje teškoćâ i neizvjesnostî, iskusi utjehu Uskrsloga i neka ga međunarodna zajednica podrži u njegovu pozivu da bude zemlja susreta, suživota i pluralizma.

Neka Krist, naš mir napokon učini da umuknu oružja u voljenoj i izmučenoj Siriji gdje trenutno milijuni ljudi žive u neljudskim uvjetima, kao i u Jemenu – ono što se tamo zbiva obavijeno je zaglušujućom i skandaloznom tišinom – te u Libiji, gdje se konačno nazire izlaz iz deset godina dugih sporova i krvavih sukoba. Neka se sve uključene strane učinkovito zalažu oko okončanja sukobâ i dopuste narodima izmučenim ratom živjeti u miru i započeti obnovu svojih zemalja.

Uskrsnuće nas nekako samo od sebe vodi u Jeruzalem. Molimo Gospodina za mir i sigurnost Jeruzalemov (usp. Ps 122) da odgovori na poziv da bude mjestom susreta gdje se svi mogu osjećati kao braća i gdje će Izraelci i Palestinci smoći snagu za dijalog kako bi postigli trajno rješenje kojim će dvije države živjeti složno i zajedno u miru i blagostanju.

Na ovaj blagdan u mislima se ponovno vraćam i u Irak koji sam s radošću u srcu posjetio prošli mjesec i za kojeg se molim da nastavi putem mirenja kojim je krenuo tako da se ispuni Božji san o gostoljubivoj ljudskoj obitelji.

Neka Uskrsli svojom snagom podrži narode afričkog kontinenta čija je budućnost ugrožena unutarnjim nasiljima i međunarodnim terorizmom, posebno u Sahelu i Nigeriji, kao i u regiji Tigray i Cabo Delgado. Neka se nastavi ulagati napore u iznalaženje mirnih rješenja na sukobe, poštujući ljudska prava i svetost života, bratskim i konstruktivnim dijalogom u duhu pomirenja i djelotvorne solidarnosti.

Na svijetu je još uvijek previše ratova i previše nasilja! Neka nam Gospodin, koji je mir naš, pomogne pobijediti mentalitet rata. Neka ratnim zarobljenicima, posebno u istočnoj Ukrajini i Gorskom Karabahu, udijeli milost da se mogu sigurno vratiti svojim obiteljima i neka nadahne vladare diljem svijeta da zaustave utrku za novim naoružanjem. Danas, 4. travnja, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv protupješadijskih mina, tih podmuklih i užasnih naprava od kojih svake godine pogine ili bude osakaćeno mnogo nevinih ljudi i koje sprječavaju čovječanstvo da »zajedno korača stazama života ne strahujući od opasnosti uništenja i smrti«. [2] Kako bi samo svijet bio bolji bez tih oruđâ smrti!

Draga braćo i sestre, i ove godine mnogi kršćani, na raznim mjestima, slave Uskrs uz teška ograničenja, a gdjegdje i bez mogućnosti sudjelovanja na liturgijskim slavljima. Molimo da se ta ograničenja, kao i sva ograničenjâ slobode vjeroispovijesti i vjere u svijetu uklone i da se svima omogući da slobodno mole i slave Boga.

U mnogim teškoćama kroz koje prolazimo nemojmo nikada zaboraviti da smo izliječeni Kristovim ranama (usp. 1 Pt 2, 24). U svjetlu Uskrsloga, naše su patnje preobražene. Tamo gdje je bila smrt sada je život, gdje je bila žalost sada je utjeha. Prigrlivši križ, Isus je dao smisao našim patnjama i sada se molimo da se blagotvorni učinci tog iscjeljenja prošire po čitavom svijetu. Sretan, svet i miran Uskrs!



Izvor: IKA

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati

Religija

Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje

Objavljeno

na

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.

Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.

Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.

Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.

U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.

Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.

Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.

Nastavi čitati

Austrija

Raspored za Sveto trodnevlje u HKM Beč

Objavljeno

na

Dragi naši župljani,

donosimo Vam raspored za Sveto trodnevlje kao i raspored misa za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Na Veliki četvrtak imat ćemo i ove godine Getsemansku uru – klanjanje. Getsemanska ura je priprava za sve dublje ulaženje u tajnu Isusove muke koja je započela na Veliki četvrtak u večernjim satima u skrovitosti Getsemanija.

Foto: HKM Beč

Blagoslovljeni Vam veliki dani pred nama; a svima Vama koji putujete ili ste već otputovali: sretno stignite, odmorite se i još sretnije nam se vratite!

𝐁𝐥𝐚𝐠𝐨𝐬𝐥𝐨𝐯 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐣𝐞 𝐮 𝐬𝐮𝐛𝐨𝐭𝐮 𝐳𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐯𝐚𝐳𝐦𝐞𝐧𝐨𝐠 𝐛𝐝𝐣𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐮 𝐧𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐩𝐨𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢𝐦 𝐦𝐢𝐬𝐚𝐦𝐚, poručuju iz HKM Beč.

Nastavi čitati
LM