Connect with us

Austrija

Udar na obrazovanje: Donau-Uni Krems prijavio 43 zaposlenika AMS-u – masovni otkazi pred vratima?

Objavljeno

na

Na Sveučilištu za daljnje obrazovanje Krems (bivša Donau-Uni Krems) raste zabrinutost: zbog velikog financijskog pritiska sveučilište je prijavilo 43 zaposlenika AMS-u u sklopu sustava za rano upozorenje na moguće otkaze. Time se potvrđuju višemjesečne špekulacije o mogućem smanjenju broja radnih mjesta.

Prema informacijama koje su potvrdili iz sveučilišta, potencijalno zahvaćena radna mjesta nalaze se u znanstvenom području, administraciji i općoj upravi. U listopadu su vođeni budžetski razgovori za 2026., pri čemu je cilj bio smanjiti troškove za oko deset posto. Samo ove godine, navodi sveučilište, potrošeno je oko 70 milijuna eura za održavanje nastavnog i istraživačkog rada. Plan je bio uštedjeti oko sedam milijuna eura, uz očuvanje kvalitete i veću učinkovitost.

Sveučilište je ranije isticalo da će štednja prvenstveno biti provedena kroz smanjenje materijalnih troškova te optimizaciju procesa. Kadrovske uštede trebale su se provoditi isključivo kroz „prirodnu fluktuaciju“ – mirovine, istek ugovora i nenadomještanje upražnjenih radnih mjesta. No sada je jasno da će dio zaposlenika ipak biti suočen s otkazima.

Do kraja godine trebalo bi biti poznato tko će od 43 prijavljene osobe zaista izgubiti posao. Trenutno traju razgovori s radničkim vijećem, a raspoloženje na sveučilištu je, očekivano, jako loše. Uprava i dalje inzistira na zacrtanim ciljevima štednje, uz tvrdnju da su financije pod velikim pritiskom.

Unatoč izazovima, sveučilište naglašava da želi nastaviti jačati istraživanje putem vanjskog financiranja. U posljednjem izvještaju navodi se da su trećestrana sredstva čak porasla te da se i dalje planira snažno oslanjanje na međunarodnu suradnju.

Trenutno je na sveučilištu zaposleno oko 800 osoba, a u zimskom semestru 2024./25. bilo je upisano preko 7.300 studenata. Uz to, više od 1.500 vanjskih predavača doprinosi održavanju redovnog nastavnog programa.

Advertisement

Austrija

Mlada Austrijanka zaspala za volanom i završila u jarku: U autu je vozila i bebu

Objavljeno

na

By

Mlada majka iz Tirola i njezina četveromjesečna beba prošli su bez ozljeda u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Austriji, nakon što je vozačica za volanom nakratko zaspala, a vozilo se prevrnulo.

Nesreća se dogodila nešto poslije 12.30 sati u Ötztalu, kada je 22-godišnja mještanka osobnim automobilom vozila cestom B186 u smjeru doline. Prema navodima policije, u vozilu se na stražnjem sjedalu, u dječjoj sjedalici, nalazio njezin četveromjesečni sin.

Vozilo se prevrnulo i završilo u jarku

U blagom desnom zavoju vozačica je, kako se sumnja, nakratko utonula u san. Automobil je potom nastavio kretanje ravno te udario u betonske zaštitne ograde uz lijevi rub kolnika. Vozilo se prevrnulo i nakon otprilike 15 metara zaustavilo u cestovnom jarku.

Na mjesto nesreće stigla je hitna pomoć koja je majku i dijete pregledala na licu mjesta. Iz predostrožnosti su oboje prevezeni u bolnicu u Zamsu radi dodatnih pretraga.

Majka i dijete bez ozljeda

Liječničkim pregledima utvrđeno je da ni majka ni dijete nisu ozlijeđeni. Policija je izvijestila kako vozilo nakon nesreće više nije bilo u voznom stanju.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke

Objavljeno

na

By

U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.

Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.

Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.

Sporan sustav dobio zakonsko uporište

Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.

Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.

U prosjeku više od 3000 eura mjesečno

Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.

Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.

Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.

Nastavi čitati

Austrija

Beč: Suđenje bivšem inspektoru BVT-a zbog navodne suradnje s ruskim službama

Objavljeno

na

By

Na bečkom Zemaljskom sudu započelo je suđenje u velikoj špijunskoj aferi u kojoj državno odvjetništvo bivšem glavnom inspektoru BVT-a Egistu Ottu stavlja na teret teško kazneno djelo veleizdaje.

Riječ je o, kako se navodi, najvećem špijunskom procesu u Austriji u posljednjih nekoliko desetljeća. Državni odvjetnik smatra kako je Ott godinama radio u interesu Rusije, a kao mogući motivi navode se financijski problemi i profesionalna frustracija.

Optužbe o tajnim provjerama bez službene zadaće

Braniteljica Anna Mair, poznata po zastupanju u terorističkim postupcima, preuzela je obranu 63-godišnjeg Otta zajedno sa svojim uredskim partnerom Michaelom Ofnerom neposredno prije Božića. Kako je navela, blagdane je provela proučavajući opsežnu sudsku dokumentaciju.

Ott se od četvrtka mora braniti od ozbiljnih optužbi, među kojima su tajna obavještajna djelatnost u korist Rusije i zlouporaba položaja. Prema tvrdnjama državnog odvjetnika, nakon razrješenja s dužnosti časnika za vezu u inozemstvu Ott je bio izrazito nezadovoljan i povrijeđenog ega. Uz to, navodi se kako je bio u teškoj financijskoj situaciji te je strahovao za svoju imovinu u Koruškoj.

Tužitelj je istaknuo kako ruske obavještajne službe „vrlo dobro plaćaju“, te naveo da je Ott od 2015. godine obavio niz provjera bez ikakve službene osnove. Prema optužnici, prikupljao je podatke o boravištima, registarskim oznakama vozila i putovanjima osoba koje su bile od interesa Rusiji.

Marsalek kao navodni naručitelj

Prema Državnom odvjetništvu u Beču, jedan od navodnih naručitelja bio je i odbjegli bivši menadžer Wirecarda Jan Marsalek. Ott je, kako se tvrdi, njegovim agentima predao službene mobilne telefone bivšeg šefa kabineta u Ministarstvu unutarnjih poslova i dvojice nekadašnjih zaposlenika kabineta, koji su tijekom izleta čamcem pali u vodu. Za to je, prema navodima optužbe, primio 50.000 eura u gotovini.

Egisto Ott se prvog dana suđenja izjasnio kako nije kriv. Njegova odvjetnica navela je kako su sporne provjere provedene u sklopu tajne „Operacije Doktor“, u okviru službene suradnje i kao pomoć zapadnoj obavještajnoj službi. Presuda porote očekuje se u ožujku, piše Krone.

Nastavi čitati
LM